Roridula gorgonias
| Roridula gorgonias | |
|---|---|
| R. gorgonias. R. gorgonias. | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Nadred: | Asteranae |
| Red: | Ericales |
| Porodica: | Roridulaceae |
| Rod: | Roridula |
| Vrsta: | R. gorgonias |
| Dvojno ime | |
| Roridula gorgonias Planch. | |
.jpg){kind=link}
Roridula gorgonias Planch. vazdazeleni je grm iz porodice Roridulaceae, endemičan za jugozapadni dio Zapadnog Kapa u Južnoj Africi. [1]Jedna je od samo dvije vrste roda Roridula. Uski listovi prekriveni su žljezdastim dlačicama koje izlučuju vrlo ljepljivu smolu i hvataju kukce. Biljka sama ne proizvodi probavne enzime, nego hranjive tvari iz plijena dobiva preko stjenice Pameridea roridulae, koja se hrani zarobljenim životinjama, a biljka kroz listove apsorbira dušične spojeve iz njezinih izlučevina. [2]
Opis
Biljka je uspravan, slabo razgranat grm visok uglavnom do oko 60 cm, premda primjerci mogu dosegnuti oko jedan metar. Stabljike su prilično čvrste, smećkaste i nose izrazite vodoravne ožiljke otpalih listova. Listovi su naizmjenični i gusto skupljeni prema vrhovima grana; mlađi su uspravni, a stariji se postupno povijaju unatrag. Plojka je usko linearna do lancetasta, duga do 12 cm i široka oko 5 mm, postupno sužena u tanki vrh. Za razliku od R. dentata, rub lista je cjelovit, bez zubaca. [3]
Listovi nose žljezdaste dlačice različitih veličina. Na rubu su osobito duge dlačice s glavastim žlijezdama na vrhu, dok se na gornjoj strani nalaze kraće žljezdaste dlačice pomiješane s dugim bijelim dlakama. Donja strana uglavnom je gola, osim uz izdignutu srednju žilu, na kojoj se nalazi niz kratkih žljezdastih dlačica. Njihov ljepljivi sekret može zadržati ne samo sitne kukce nego i veći plijen poput pčela i osa. [3]
Cvjetovi su skupljeni u vršne grozdove s desetak do dvanaest cvjetova. Cvjetne stapke kratke su i imaju pricvjetni listić. Lapovi su linearno-šilasti, dugi oko 15 mm, na vrhu završavaju žljezdastom dlačicom, a rub im je mekano dlakav. Latice su ružičaste, jajaste, duge oko 15 mm, tamnije pri osnovi i nakon cvatnje otpadaju. Antere se otvaraju širokim uzdužnim pukotinama. Plodnica je gola i sadrži dva do četiri sjemena zametka u svakom pretincu; vrat tučka prema vrhu se širi u široku, plosnatu, papiloznu njušku. [3]
Plod je usko jajasta čahura duga oko 1 cm. Sjemenke su smeđe, uglate i bradavičaste, duge približno 2,5 mm. [3] To je razlika prema R. dentata, kod koje su sjemenke veće, oko 5 mm, a svaki pretinac najčešće sadrži samo jednu. [4]
Rasprostranjenost i stanište
Vrsta je endemična za Zapadni Kap. [1] Rasprostranjena je od područja Hottentots Hollanda prema planinama Kleinrivier i Riviersonderend, a zabilježena je u područjima Somerset Westa, Stellenboscha, Caledona i Swellendama. Kew njezin prirodni areal sažima kao jugozapad Kapske provincije. [3]
Raste na vlažnim planinskim staništima, osobito na mokrim pješčenjačkim padinama i mjestima gdje podzemna voda izbija na površinu, otprilike od 100 do 900 m nadmorske visine. Dio je vegetacije fynbosa. [3]
Odnos s Pameridea roridulae
Pameridea roridulae trajno živi na R. gorgonias i može se kretati među ljepljivim dlačicama bez zarobljavanja. Stjenice se hrane kukcima koje biljka uhvati, a njihove izlučevine ostaju na površini listova. Pokusi sa stabilnim izotopima dušika pokazali su da R. gorgonias na taj način doista dobiva značajan dio dušika iz uhvaćenog plijena. To je bio jedan od ključnih dokaza da je njezina mesoždernost posredna, a ne samo slučajno hvatanje kukaca. [2]
Stjenice imaju i drugu ulogu. Istraživanja oprašivanja pokazala su da su osobito mlade jedinke Pameridea važni oprašivači. Kod R. gorgonias nađene su u oko 60 % pregledanih otvorenih cvjetova, a većina pregledanih jedinki nosila je pelud. U pokusima je uklanjanje svih oprašivača značajno smanjilo stvaranje plodova, dok samo isključivanje letećih kukaca nije imalo takav učinak. Vrsta je sposobna za samooplodnju, a kretanje stjenica među cvjetnim dijelovima uvelike olakšava samooprašivanje. [5]
Zanimljivo je i da se P. roridulae od ljepljive površine štiti posebnim masnim slojem na površini tijela, koji smanjuje prianjanje za smolu. [6]
Sistematika i ime
Vrstu je Jules Émile Planchon opisao 1848. u časopisu Annales des Sciences Naturelles; Botanique, serija 3, svezak 9, stranica 307. Kew prihvaća ime Roridula gorgonias Planch. [1] [7]
Prema SANBI-ju, epitet gorgonias vjerojatno se odnosi na Gorgone iz grčke mitologije; izgled biljke s dugim, ljepljivim listovima uspoređivan je s njihovom kosom od zmija. [3]
Sinonimi
Kew navodi samo jedan heterotipski sinonim [1]:
- Roridula crinita Gand. — Bull. Soc. Bot. France 60: 456 (1913).
Zaštita
Aktualna SANBI-jeva Crvena lista vodi vrstu kao LC – najmanje zabrinjavajuću, a populacijski trend označen je kao stabilan. [8]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Plants of the World Online, pristupljeno 14. listopada 2026.
- ↑ 2,0 2,1 A new plant-animal mutualism involving a plant with sticky leaves and a resident hemipteran insect, pristupljeno 14. listopada 2026.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 Roridula gorgonias Planch., pristupljeno 14. listopada 2026.
- ↑ Crassula dentata Thunb., pristupljeno 14. listopada 2026.
- ↑ Facilitated selfing offers reproductive assurance: a mutualism between a hemipteran and carnivorous plant, pristupljeno 14. listopada 2026.
- ↑ Locomotion in a sticky terrain, pristupljeno 14. listopada 2026.
- ↑ IPNI, pristupljeno 14. listopada 2026.
- ↑ Red List of South African Plants, pristupljeno 13. listopada 2026.