Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Ovo je glavno značenje pojma Rimavská Sobota. Za druga značenja pogledajte Okrug Rimavská Sobota.
Rimavská Sobota
Panorama grada Rimavská Sobota
Panorama grada Rimavská Sobota
Panorama grada Rimavská Sobota
Grb
Grb
Koordinate: 48°22′N 20°00′E / 48.367°N 20°E / 48.367; 20
Država Slovačka
Pokrajina Grb Banskobistrički Banskobistrička
Vlast
 - Gradonačelnik Jozef Šimko
Površina
 - Ukupna 77,55 km²
Visina 208 m
Stanovništvo (31. prosinca 2001.)
 - Grad 25.088
 - Gustoća 314 stan./km²
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 965 01
Pozivni broj +421 (0)47
Registarska oznaka RS
Službena stranica www.rimavskasobota.sk
Zemljovid
Rimavská Sobota na karti Slovačka
Rimavská Sobota
Rimavská Sobota
Spemenik Sándoru Petőfiu u Rimavskoj Soboti

Rimavská Sobota (mađ. Rimaszombat, njem. Großsteffelsdorf), je grad u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj. Upravno središte Okruga Rimavská Sobota. U povijesnoj regiji Malohont.

Zemljopis

Grad se je smjestio oko 250 km istočno od Bratislave i oko 100 km od Banske Bistrice. Grad se sastoji od 11 dijelova Bakta, Dúžava, Kurinec, Mojín, Nižná Pokoradz, Rimavská Sobota, Sabová, Sobôtka, Včelinec, Vinice i Vyšná Pokoradz.

Povijest

Prvi tragovi naselja na području grada su iz neolitika. Ostala arheološka otkrića datiraju iz brončanog i željeznog doba. Ovo područje naseljavaju Kelti, zatim Slaveni koji su naselili najvjerojatnije u 7. i 8. stoljeću. Stara mađarska plemena došla su početkom 10. stoljeća a naselili u 11. stoljeću. Srednjovjekovni grad je osnovan vjerojatno u drugoj polovici 11. stoljeća.

Prvi pisani zapis o Rimavskoj Soboti je iz 1271. kao Rymoa Zumbota i pripadao je nadbiskupiji Kalocsa, koja je u vlasništvu grada od 1150. do 1340. Tamás Széchenyi iz Transilvanije postaje vlasnik grada 1334. U prvoj polovici 15. stoljeća grad je bio malen i slabo razvije, a ekonomski razvoj prekinut je turskom okupacijom prvo 1553.1593. zatim 1596.1686. Grad se ponovo počeo razvijati u 18. stoljeću. Od 1850. do 1922. bio je glavni grad Gemer-Malohont (maď. Gömör-Kishont) županije, nakon pridruživanja ovim dvjema županija. Industrija se počela razvijati u 20. stoljeću.

Nakon raspada Austro-Ugarske, grad je bilo okupiran od strane čehoslovačke vojske u siječnju 1919., mađarska vojska u grad ulazi u svibnju 1919. Čehoslovačka ponovo zauzima grad u srpnju 1919. Nakon prve bečke arbitraže 1938. grad je pripadao Mađarskoj do kraja 1944. kada je pripojen Čehoslovačkoj.

Stanovništvo

Razvoj stanovništva[1]
Godina 1. 1. 1993.[2] 1999. 2006. 2013. 2019. 2020.
Broj stanovnika 25.138 25.379 24.374 24.322 23.751 23.562

Napomena: Ako nije drugačije naznačeno, stanovništvo je posljednjeg dana u godini.


Po popisu stanovništa iz 2001. grad je imao 25.088 stanovnika.

Etnički sastav

Religija

Gradovi prijatelji

Izvor

Vanjske poveznice

Ostali projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Rimavská Sobota