Projekt Rijeke Hrvatske
Projekt su pokrenuli Goran Šafarek i Tomislav Šolić, na temelju višegodišnjih iskustava na rijekama. Osnovni je ideja projekta popularizacija hrvatskih rijeka, ali i uvođenje novog shvaćanja rijeka zasnivanog na modernim znanstvenim metodama. Cilj projekta je izdavanje nacionalne monografije o rijekama, izložbe, predavanja, brošure i ostalog materijala.
O rijekama Hrvatske
Rijeke Hrvatske dio su europske prirodne baštine. Istovremeno, one su u našoj Hrvatskoj još uvijek neprepoznate kao takve, naročito njihov turistički potencijal i ne pridaje im se dovoljna važnost. U prilog tome ide, među ostalim i činjenica da do danas ne postoji literatura koja bi objedinila sve naše rijeke u jednu cjelinu.
Kada govorimo o hrvatskim rijekama treba imati na umu i činjenicu da se Hrvatska, upravo zahvaljujući izdašnosti njihovih izvora, odnosno zahvaljujući podzemnim dijelovima njihova toka, svrstava u sam vrh zemalja sa dovoljnim zalihama pitke vode.
Istovremeno, rijeke su naročito osjetljive na svaki oblik zagađenja i uništenja. U Europskoj Uniji su rijeke zaštićene strogima zakonima i ogromna sredstva se ulažu u ponovno vraćanje rijeka u njihovo prirodno stanje. Nasuprot tome, gospodarenje rijekama u Hrvatskoj je zastarjelo.
Prema pripadnosti slivu hrvatske rijeke možemo podijeliti na rijeke Dunavskog porječja (Crnomorski sliv), odnosno rijeke Jadranskog sliva. No, uzmemo li u obzir reljef odnosno geološku podlogu kojom teku onda je podjela hrvatskih rijeka znatno kompleksnija. Primjerice,rijeka Kupa pokazuje koliko je složena hidrografska mreža Hrvatske. Izvor joj je u Gorskom kotaru smješten svega 15-tak km zračne linije od Jadranskog mora, a čije vode teku prema nekoliko 1000 km udaljenom Crnom Moru.
Nizinske rijeke
Dunav, Drava, Mura, Sava, Krapina, Orljava, Bosut i druge rijeke nizinskog toka smireno krivudaju prostranim ravnicama, periodički plave polja i hrastove šume, a duž svojih korita formiraju duge pješčane sprudove.Nizinske rijeke su u cijeloj Europi najviše stradale razvojem ljudskog društva. Skraćen im je tok, odrezani rukavci, izbrisane mrtvice. Nizinske rijeke u Hrvatskoj još su vrlo dobro očuvane. Primjerice, rijeka Drava je jedna od najočuvanijih nizinskih rijeka u Europi koja plijeni pažnju, kako biologa tako i ostalih zaljubljenika u prirodu.
Rijeke središnje Hrvatske
Korana,Una, Mrežnica te Kupa i Dobra u donjem toku mirno vijugaju zelenim kanjonima. Neke od njih, poput Mrežnice, gusto su ispresijecane sedrenim slapovima i formiraju niz protočnih jezera.
Rijeke gorske Hrvatske
Gornji tok Kupe i Dobra, Zeleni vir, Kamačnik i ostale rječice usadile su svoja vrela u gorske vrleti. Bistrih i hladnih voda žubore stjenovitim koritom u sjeni dubokih šuma.
Jadranske rijeke
Cetina, Krka, Zrmanja i Neretva na svom putu ka Jadranskom moru uklesale su duboke kanjone u surovi kamenjar dalmatinskog zaleđa i Zagore. Djeluju gotovo kao nestvarne oaze u bezvodnom krškom okolišu, a za ljetnih žega nezamjenjiva su pojilišta brojna stada ovaca i koza.
O projektu
Cilj projekta “Rijeke Hrvatske”:
- pokrenuti nacionalnu kampanju za zaštitu naših rijeka
- educirati hrvatsku javnost o našim rijekama
- utjecati na sve segmente društva (politiku, javnost, državne službe, škole...) s ciljem očuvanja naših rijeka kao dijela naše i europske prirodne baštine
Ciljevi izdavanja monografije “Rijeke Hrvatske”:
- objediniti sve naše rijeke pod jednim naslovom
- formirati literaturu korisnu, zanimljivu i dostupnu svim čitateljima
- objaviti knjigu kojom ćemo u svakoj prilici dostojno moći predstavit
Projekt je pokrenut u lipnju 2009. godine izložbom fotografija u Studentskom centru u Zagrebu. Izdavač knjige je Veda.