Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Nevenka Košutić Brozović

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Nevenka Košutić Brozović (Zagreb, 13. siječnja 1929.Zagreb, 2. listopada 2013.) je hrvatska povjesničarka književnosti, ugledna komparatistica, dugogodišnja profesorica svjetske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru.

Životopis

Rodila se je 1929. u Zagrebu. Iz poznate je obitelji: teta joj je bila hrvatska književnica Sida Košutić, sestra političara Augusta Košutića. Nevenka Košutić je polazila njemačku osnovnu školu u Zagrebu, zbog čega je njemački jezik u ranoj mladosti dobro svladala, a poslije i niz inih jezika. U rodnom Zagrebu maturirala je u Klasičnoj gimnaziji 1947. godine.[1] Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je 1953. južnoslavenske jezike i književnosti te francuski jezik i književnost. Apsolvirala je engleski jezik i književnost. Doktorirala je 1965. godine na matičnom fakultetu obranom dizertacije "Francuske književne pobude u časopisima hrvatske moderne".

Bila je zaposlenica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu od 1953. do 1956. godine. Radila je kao knjižničarka. Kad je položila stručne ispite i završila JAZU-ove tečaje iz latinske i slavenske paleografije, radila je u NSK na rizničnom odjelu rukopisa.

Najviše je proučavala književnost hrvatske moderne s komparativnog aspekta. Proučavateljica je hrvatskoga književnog prevođenja u čemu je veliki autoritet u hrvatskoj znanosti. Istraživačica je rada hrvatskih književnih povjesničara. U znanstvenoj se literaturi pojavila u časopisu Krugovima 1954. godine gdje je pisala o pjesništvu Antuna Gustava Matoša i Baudelairea.

Ostvarila je i uzoran nastavnički rad. Gotovo je cijeli radni staž provela na Filozofskom fakultetu u Zadru, od 1956. do 1995. godine. Predavala je svjetsku književnost. Desetak godina predavala je teoriju književnosti. U početku je bila asistentica pri katedri za francuski jezik i književnost, potom asistentica za svjetsku književnost na katedri za jugoslavenske književnosti. 1970-ih je neko vrijeme vodila katedru za komparativnu književnost te poslije još nekoliko stručnih komparatističkih kolegija.

Organizirala je fakultetsku knjižnicu u Zadru. Predavala je knjižničarstvo na Pedagoškoj akademiji. Skoro po pravilu redovno pohađala je sa suprugom Daliborom Brozovićem seminare slavenskih jezika: polonistike, bohemistike, slovacistike, bulgaristike i makedonistike.

Sa suprugom Daliborom Brozovićem dobila je troje djece: Ladu (1957.-2008.), Dunju (1960.) i Hrvoja (1965.).

Izvori

  1. Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., ISBN 978-953-95772-0-7, str. 939