Radošić (Lećevica)
Radošić | |
---|---|
Radošić na zemljovidu Hrvatske | |
Država | Hrvatska |
Županija | Splitsko-dalmatinska |
Općina/Grad | Lećevica |
Najbliži (veći) grad | Split |
Zemljopisne koordinate | 43°36′17″N 16°17′53″E / 43.6046016306325°N 16.298131942749023°E |
Pozivni broj | 021 |
Autooznaka | ST |
Radošić na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije |
Radošić je naselje u općini Lećevica, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Zemljopis
Naselje se nalazi uz autocestu A1, sjeverozapadno od Splita udaljeno tridesetak kilometara. U zaleđu je Kaštelanskog polja, u podnožju sjeverne strane Malačke. Proteže se na pedesetak kvadratnih kilometara. Ima mogućnosti za razvoj poljoprivrede, šumarstva i lova.
Povijest
Kralj Petar Krešimir IV. u Radošiću je imao zemlje i vojni logor [1], što bi mogao potvrditi i toponim Kraljevci,[2], dio Radošića na padinama sjevernog dijela Malačke gdje su do danas sačuvani suhozidovi i stari panjevi vinove loze. U četrnaestom stoljeću Radošić je bio u posjedu Trogirske plemićke obitelji Cega [3]. Sinjski knez Nelipić Trogiranima je nekoliko puta otimao Radošić. Padom Klisa pod Turke 1537.g. selo je potpuno opustošeno i gotovo da u njemu nije bilo stanovnika. Nakon Kandijskog rata Venecija ga ponovno naseljava većinom katoličkim stanovništvom iz Bosne, a djelomično i pravoslavnim, tako da u njemu ima četiri pravoslavna zaselka: Škaro, Strižak, Galić i Kozlica. Katolički zaselci su: Rajčić, Kevo, Bejo, Laštro, Barać, Stipica, Bralić, Barišić, Milić, Radić, Gagić, Veljača, Škopljanac, Kužić, Lončar, Lunić, Đirlić, Ninčević, Pandža, Tendžera, Zoraja i Vlastelica. Katolička crkva posvećena je svetome Jurju, a nalazi se na brijegu unutar groblja. Radošić je samostalna katolička župa pod jurisdikcijom šibenske biskupije. Župnu su kuću 1941. godine zapalili talijanski fašisti, i poubijali velik broj mještana. Pravoslavna crkva svete Bogorodice s grobljem na Ublima, zajednička je pravoslavnima iz Radošića i s Ubala.
Stanovništvo
U 1991. smanjeno izdvajanjem dijela naselja koji je pripojen naselju Lećevica. U 1857., 1869. i od 1910. do 1948. sadrži dio podataka za naselje Lećevica.
Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[4]
Nakon drugog svjetskog rata, zbog industrijalizacije u Splitu i Kaštelima, dolazi do masovnog odlaska stanovništva u Split i Kaštela tako da danas u Radošiću stalno živi tek stotinjak stanovnika.
Izvori
- ↑ Vjekoslav Klaić, Povijest Hrvata, sv. 1.str.157
- ↑ Krešimir Kužić,Promjene toponima sela Radošića iz 1386.g.Radovi zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, sv.42, 2000.g. str. 79-104.
- ↑ Vjekoslav Klaić, Povijest Hrvata, sv. 2. str. 386
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
Nedovršeni članak Radošić (Lećevica) koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
- PREUSMJERI Predložak:Lećevica