Radošić (Lećevica)
| Radošić | |
|---|---|
Radošić na zemljovidu Hrvatske | |
| Država | |
| Županija | |
| Općina/Grad | Lećevica |
| Najbliži (veći) grad | Split |
| Zemljopisne koordinate | 43°36′17″N 16°17′53″E / 43.6046016306325°N 16.298131942749023°E |
| Pozivni broj | 021 |
| Autooznaka | ST |
Radošić na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije | |
Radošić je naselje u općini Lećevica, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Zemljopis
Naselje se nalazi uz autocestu A1, sjeverozapadno od Splita udaljeno tridesetak kilometara. U zaleđu je Kaštelanskog polja, u podnožju sjeverne strane Malačke. Proteže se na pedesetak kvadratnih kilometara. Ima mogućnosti za razvoj poljoprivrede, šumarstva i lova.
Povijest
Kralj Petar Krešimir IV. u Radošiću je imao zemlje i vojni logor [1], što bi mogao potvrditi i toponim Kraljevci,[2], dio Radošića na padinama sjevernog dijela Malačke gdje su do danas sačuvani suhozidi i stari panjevi vinove loze. U četrnaestom stoljeću Radošić je bio u posjedu trogirske plemićke obitelji Cegâ [3]. Sinjski knez Nelipić Trogiranima je nekoliko puta otimao Radošić. Padom Klisa pod Turke 1537.g. selo je potpuno opustošeno i gotovo da u njemu nije bilo stanovnika. Nakon Kandijskog rata Mletačka Republika ga ponovno naseljava većinom katoličkim stanovništvom iz Bosne, a djelomično i pravoslavnim, tako da u njemu ima četiri pravoslavna zaselka: Škaro, Strižak, Galić i Kozlica. Katolički zaselci su: Rajčić, Kevo, Bejo, Laštro, Barać, Stipica, Bralić, Barišić, Milić, Radić, Gagić, Veljača, Škopljanac, Kužić, Lončar, Lunić, Đirlić, Ninčević, Pandža, Tendžera, Zoraja i Vlastelica. Katolička crkva posvećena je svetome Jurju, a nalazi se na brijegu unutar groblja. Radošić je samostalna katolička župa pod jurisdikcijom šibenske biskupije. Župnu su kuću 1941. godine zapalili talijanski fašisti, i poubijali velik broj mještana. Pravoslavna crkva svete Bogorodice s grobljem na Ublima, zajednička je pravoslavnima iz Radošića i s Ubala.
Speleologija
Radošićko je ozemlje bogato speleološkim objektima. Ističu se dubinom Kevina jama (76 m) i jama pod Velikim Kraljevcem (duboka preko 100 m).[4]
Stanovništvo
U 1991. smanjeno izdvajanjem dijela naselja koji je pripojen naselju Lećevici. U 1857., 1869. i od 1910. do 1948. sadrži dio podataka za naselje Lećevicu.
<style> .population-wrapper {
width: 100%; max-width: 750px; margin: 20px auto; padding: 15px; background: #f8f9fa; border: 1px solid #ddd; border-radius: 12px; box-shadow: 0 2px 6px rgba(0,0,0,0.1); font-family: sans-serif;
}
/* Dark mode */ @media (prefers-color-scheme: dark) {
.population-wrapper {
background: #1e1e1e;
border-color: #444;
color: #eee;
}
.population-bar span {
color: #fff;
}
}
/* Bar chart */ .population-bar {
display: flex; align-items: center; margin: 6px 0;
} .population-year {
width: 60px; font-weight: bold;
} .population-value {
flex-grow: 1; height: 22px; border-radius: 4px; position: relative; transition: width 1.2s ease;
} .population-value.up { background: #4caf50; } .population-value.down { background: #f44336; } .population-value.equal { background: #607d8b; } .population-value span {
position: absolute; right: 6px; top: 2px; font-size: 12px; font-weight: bold; color: #fff;
}
/* Tooltip */ .population-value:hover::after {
content: attr(data-tooltip); position: absolute; top: -28px; right: 0; background: #333; color: #fff; padding: 4px 8px; font-size: 12px; border-radius: 4px; white-space: nowrap; z-index: 10;
}
/* SVG line chart */ .population-linechart {
width: 100%; margin-top: 20px;
} .population-stats {
margin-top: 15px; font-size: 14px; background: #eef2f5; padding: 10px; border-radius: 8px;
} @media (prefers-color-scheme: dark) {
.population-stats {
background: #2a2a2a;
}
} </style>
Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[5]
{{#vardefine:max|0}} {{#vardefine:min|999999}} {{#vardefine:sum|0}} {{#vardefine:count|0}}
<svg class="population-linechart" viewBox="0 0 800 300" preserveAspectRatio="none">
<polyline fill="none" stroke="#007bff" stroke-width="3"
points="
{{#loop:1|20|
{{#vardefine:sum|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
{{#vardefine:count|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
{{#vardefine:max|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
{{#vardefine:min|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.,Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.
}}
" />
</svg>
{{#vardefine:p0|0}} {{#loop:1|20|
{{#vardefine:trend|
Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.
}}
{{#vardefine:p0|{{{p{{#var:loop}}}}}}}
}}
Najviše: {{#var:max}} stanovnika
Najmanje: {{#var:min}} stanovnika
Prosjek: Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. stanovnika
Ukupno godina: {{#var:count}}
Izvor – Državni zavod za statistiku
Nakon drugog svjetskog rata, zbog industrijalizacije u Splitu i Kaštelima, dolazi do masovnog odlaska stanovništva u Split i Kaštela tako da danas u Radošiću stalno živi tek stotinjak stanovnika.
Izvori
- ↑ Vjekoslav Klaić, Povijest Hrvata, sv. 1.str.157
- ↑ Krešimir Kužić,Promjene toponima sela Radošića iz 1386.g.Radovi zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, sv.42, 2000.g. str. 79-104.
- ↑ Vjekoslav Klaić, Povijest Hrvata, sv. 2. str. 386
- ↑ Vicko Dulčić: Jame u kršu — izvor zaraze. Priroda br.7/1968. str. 222. Knjižnica FOI. Pristupljeno 2. rujna 2025.
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
![]()
Nedovršeni članak Radošić (Lećevica) koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
| |||||