Qingdao
| Qingdao 青岛 | |||
|---|---|---|---|
|
|||
| Koordinate: 36°4′N 120°22′E / 36.067°N 120.367°E | |||
| Država |  NR Kina
| ||
| Pokrajina | Shandong | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 11.067 km2 | ||
| Stanovništvo (2014.) | |||
| - Grad | 9.046.200 | ||
| - Gustoća | 820/km2 | ||
| Vremenska zona | Kinesko standardno vrijeme (UTC+8) | ||
| Poštanski broj | 266000 | ||
| Pozivni broj | 0532 | ||
| Službena stranica english.qingdao.gov.cn | |||
| Zemljovid | |||
Položaj grada na istočnoj obali Narodne Republike Kine | |||
  Qingdao Qingdao na karti Narodne Republike Kine | |||
Qingdao (pinyin; tradicionalno Ch’ing-tao i Tsingtao) najveći je grad i najprometnija luka u pokrajini Shandong (Shantung) koja se nalazili u sjeveroistočnom dijelu Narodne Republike Kine. Nalazi se na južnoj obali poluotoka Shandong, na ulazu u zaljev Jiaozhou koji je dio Žutoga mora.[1]
Povijest
Godine 1898. Dinastija Qing ustupila je grad Njemačkom Carstvu na 99 godina. Godine 1899. izgrađen je lučki prostor, a 1904. željeznička pruga do Jinana. Godine 1914., tijekom Prvog svjetskog rata grad je okupiralo Japansko Carstvo. Grad je dan Republici Kini 1922. godine. Godine 1938., tijekom Drugog kinesko-japanskog rata, Japansko Carstvo ponovno je okupiralo grad. Okupacija je trajala sve do 1945. godine.[1]
Stanovništvo
Grad je 2014. godine imao 9.046.200 stanovnika od kojih je 6.188.100 živjelo u urbanim područjima.[2] Script error: No such module "Historical populations".
Gospodarstvo
U novije doba Qingdao se razvio u glavno industrijsko središte Shandonga. Osim tradicionalne industrije tekstila i glasovitoga piva Tsingtao, razvila se jaka kemijska, gumarska, strojograđevna (industrijski i drugi strojevi) te osobito elektronička industrija.[1]
Promet
Iako se kao luka za vanjsku trgovinu počeo razvijati tek potkraj 19. stoljeća, Qingdao danas spada pod glavne kineske luke. Lučki robni promet porastao je s 51,0 milijuna tona u 1995. na 161,6 milijuna tona u 2004. U Qingdaou prevladava kontejnerski promet (5,1 milijun TEU). Kontejnerskim prometom najviše se prevoze ugljen, željezna ruda, nafta i žitarice. Trajektnim vezma povezan je s Japanom (Shimonoseki) i Južnom Korejom. U gradu se nalazi pomorska vojna baza Narodnooslobodilačke armije Kine i Međunarodna zračna luka Qingdao Liuting.[1]
Gradski partneri
Qingdao ima 25 gradskih partnera:[3]
| Grad | Država | Partneri od |
|---|---|---|
| Acapulco |  Meksiko |
1985. |
| Adelaide[4] |  Australija |
2014. |
| Bilbao |  Španjolska |
2004. |
| Daegu |  Južna Koreja |
1993. |
| Galway |  Irska |
1999. |
| Iloilo City |  Filipini |
2003. |
| Klaipėda | Pogreška pri izradbi sličice: Litva | 2004. |
| Long Beach | Pogreška pri izradbi sličice: SAD | 1985. |
| Makassar |  Indonezija |
? |
| Mannheim |  Njemačka |
2016. |
| Miami |  SAD |
2005. |
| Montevideo |  Urugvaj |
2004. |
| Nantes |  Francuska |
2005. |
| Nes Ziyyona |  Izrael |
1997. |
| North Shore City |  Novi Zeland |
2008. |
| Odesa | Pogreška pri izradbi sličice: Ukrajina | 1993. |
| Paderborn | Pogreška pri izradbi sličice: Njemačka | 2003. |
| Perm |  Ruska Federacija |
2003. |
| Puerto Montt |  Čile |
1999. |
| Sankt-Peterburg | Ruska Federacija |
2006. |
| Shimonoseki |  Japan |
1979. |
| Southampton | .svg){kind=small} Ujedinjeno Kraljevstvo |
1998. |
| Velsen |  Nizozemska |
1998. |
| Vila Velha |  Brazil |
2009. |
| Wilhelmshaven | Pogreška pri izradbi sličice: Njemačka | 1992. |
