Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Prva Panonija

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prva Panonija
Pannonia Prima
297.5. stoljeće
Prva Panonija u 3. stoljeću
Država: Rimsko Carstvo
Glavni gradSavarija
Danas dio Austrija
Hrvatska
Mađarska
Slovačka
Slovenija

Prva Panonija ili Panonija Prima (lat. Pannonia Prima), provincija kasnog Rimskog Carstva.

Povijest

Prva Panonija nastala je 297. kada je car Dioklecijan, u sklopu reorganizacije države, podijelio Gornju Panoniju na Savsku i Prvu Panoniju. Središte provincije bio je grad Savarija, današnji Sambotel u Mađarskoj.[1][2] Proces reorganizacije dovršen je do vladavine Konstantina I. Velikog.[3]

Kao granična provincija, Panonija se nalazila pod stalnim udarom bezbožnih barbara, koji su se značajno pojačali tijekom Velike seobe naroda. Od vremena cara Gracijana provinciju započinju naseljavati Huni, koji su njome i potpuno zavladali do 427. Ipak, Prva Panonija će službeno ostati provincija Carstva sve do pada Ostrogotskog Kraljevstva 553.

Zemljopis

Središte provincije bio je grad Savarija, današnji Sambotel u Mađarskoj. Provincija je bila omeđena Alpama na zapadu, Dunavom na sjeveru, Dravom na jugu te na istoku crtom koja je spajala Dunav i Dravu u razini Balatona. Na području provincije nalaze se teritoriji pet današnjih država: Austrije, Hrvatske, Mađarske, Slovačke i Slovenije.

Izvori

  1. Hrvatska enciklopedija: Panonija
    "Dioklecijan je, provodeći 297. novi administrativni ustroj države, podijelio cijelu Panoniju na četiri područja. Gornju Panoniju podijelio je na Savsku Panoniju (Pannonia Savia ili Pannonia Ripariensis ili Pannonia Interamnensis) sa sjedištem u Sisciji (Siscia, danas Sisak) i na Prvu Panoniju (Pannonia Prima ili Pannonia Superior) sa sjedištem u Savariji (Savaria, danas Szombathely)."
  2. Opća i nacionalna enciklopedija: Panonija
    "God. 297. Dioklecijanovom reorganizacijom države Gornja P. dijeli se na Savsku P. (Pannonia Savia, Pannonia Ripariensis, Pannonia Interamnensis) sa središtem u Sisciji (Sisak), i na Prvu P. (Pannonia Prima, Pannonia Superior), sa središtem u Savariji (Szombathely)."
  3. Mocsy, A.: "Pannonia and Upper Moesia", str. 272-273, Boston, Routledge and Kegan Paul Ltd., 1974.