Prosara | |
---|---|
Visina | 363 m |
Država / pokrajina | BiH |
Dio gorja | Dinaridi |
Prosara je niska stršenjačka planina u Bosni i Hercegovini. Smještena je u sjevernoj Bosni između rijeke Une na zapadu i Jablanice na istoku i jugoistoku, dok je Sava na sjeveru.[1]
Najveći vrh nalazi se na 363 metra nadmorske visine. Dugačka je oko 23 kilometra. Izgrađena od paleozojskih škriljaca i pješčenjaka, koji su na južnoj strani pokriveni neogenim sedimentima. Tokovi koji se spuštaju sa planinskog bila, raščlanili su planinske strane u niz kosa. Prosara je bogata vodom i pod bujnom vegetacijom.[2]
Prosaru izgrađuju eocenski (48.7 Ma) sinkolizioni granitoidi u obliku brojnih silova i dajkova. Parageneze mikroelemenata tih magmatita, pegmatita, grajzena i kvarcnih žila: U, Th, Ce, Y, P, Nb, Ta, B, Li, F, Be, Sn, Mo, W, Fe, Cu, Pb kao i vrijednosti 87Sr/86Sr te 18O ukazuju na podrijetlo magme iz omotača kontaminirane relativno metalogeno sterilnim stijenama litosfere. Hipoteza formiranja takove hibridne magme koja je najvjerojatnija je "slab break-off model". Apomagmatske granitoidne, isključivo žilne stijene planine Prosare su metalogenetski sterilne. [3]
Izvori
- ↑ Ivan Jurković: Metallogeny of Eocene syncollisional granites of Motajica and Prosara mountains, Rudarsko-geološko-naftni zbornik, Zagreb, 2004. (engl.)
- ↑ dr. Jovan Đ. Marković: Geografske oblasti SFRJ, drugo izdanje, Beograd, 1970.
- ↑ Rudarsko-geološko-naftni zbornik Ivan Jurković: Metalogenija eocenskih sinkolizionih granita planina Motajice i Prosare, sažetak, br. 1 prosinca 2004.