Prerijski Indijanci
Prerijski Indijanci, najpoynatija skupina američkih Indijanaca koja su u domorodačko doba živjeli na prerijama Sjeverne Amerike. Ovaj prrostor obuhvaća područje što ga na sjeveru zauzimaju današnje kanadske provincije istočne (pleme Sarsi) i jugoistočne Alberte, južnog Saskatchewana i sjeverozapadne Manitobe (plemena Blackfoot, Plains Cree, Plains Ojibwa i Assiniboin). Sjeverno od prerija prostire se zapadno subarktičko kulturno područje, naseljeno nomadskim lovcima ribarima, pretežno Atapaskima. Na jug se preko istočne Montane, Sjeverne i Južne Dakote, sjevernog, istočnog i jugoistočnog Wyominga, Nebraske, zapadne Iowe, istočnog Colorada, cijelog Kansasa, zapadnog Missourija, prostiru sve na jug do u Arkansas, cijelu Oklahomu i velike dijelove Teksasa.
Na zapadu prerije graniče od sjevera prema jugu sa Platoom, gdje su im susjedi Shahaptian plemena, ribari i kopači korijenja. Južnije od Platoa nalazi se Veliki slani bazen naseljen sakupljačkim skupinama Šošona, i još južnije je kulturno područje Jugozapada, domovina Puebla i Južnih Atapaska. Istočne granice prerija nalaze se zapadnije od rijeke Mississipi, a od sjevera prema jugu nalaze se kulturna područja Sjeveroistočnih šuma i Jugoistočno ratarsko područje, domovina Plesa zelenog kukuruza.
Prerijski Indijanci kulturno se oštro razlikuju od ostalih plemena sa susjednih kulturni područja. Njihov način života vezan je uz lov na bizone, a ostali simboli kulture su konj, kožni tepee (tipi)-šator, plesna svečanost Sun Dance, i posebna vrsta hrane koja se dobiva iz bizonovog mesa, poznata kao pemmican, kojega ratnik nosi umotanog u kožnu vrećicu parfleche.
Rat, ples, pjesma i snovi igrali su veliku ulogu u svakodnevnom životu. Da bi neki mladić mogao postati ratnik morao je proći naročito okrutna mućenja, kakva su na primjer opisana medu Mandancima, malenom plemenu lovaca na bizone, a kroz snove izazvane glađu negdje na osamljenom izoliranom mjestu Sijuks bi sebi priskrbio ime i duha zaštitnika.
Najveća i najpoznatija prerijska plemena bila su Sioux (Teton ili Lakota, Santee i Yankton ili Nakota i njihovi rođaci Assiniboin; Dhegiha s Kansa, Omaha, Ponca, Quapaw i Osage; Chiwere s Iowa, Oto, Missouri ili Niutachi; Mandan; Hidatsa s Hidatsa i Crow; Comanche; Pawnee; Wichita; Kiowa; Tonkawa; Arapaho; Cheyenne; Sarsi; Blackfoot s Siksika, Kainah i Piegan; Plains Cree i Plains Ojibwa.
Uništenjem bizona na prerijama Sjeverne Amerike plemena koja su živjela na njima konačno su bila uništena, a njihovi ostavi danas žive na rezervatima SAD-a i Kanade.
- Apache
- Arapaho (Arapahoe)
- Arikara (Arikaree)
- Atsina (Gros Ventre)
- Blackfoot
- Cheyenne
- Comanche
- Plains Cree
- Crow (Absaroka)
- Escanjaques
- Quapaw
- Sioux
- Hidatsa
- Iowa
- Kaw (Kansa)
- Kiowa
- Mandan
- Missouri (Niutachi, Missouria
- Omaha
- Osage
- Otoe (Oto)
- Pawnee
- Ponca
- Teyas TX
- Tonkawa
- Tsuu T’ina
- Wichita i savezna plemena
Literatura
- E. Adamson Hoebel, The Plains Indians: A Critical Bibliography. Indiana University Press (December 1977)
- Ralph K. Andrist, The Long Death: The Last Days of the Plains Indians