Milenko Krešić (Čapljina, 23. studenoga 1971.) , hrvatski katolički svećenik iz BiH, profesor crkvene povijesti [1][2]
Životopis
Rodio se 1971. godine. U Hutovu, općina Neum, završio osnovnu te srednju Interdijecezansku školu za spremanje svećenika (Sjemenište) u Zagrebu. U Sarajevu je pohađao filozofsko-teološki studij na Vrhbosanskoj visokoj teološkoj školi. Diplomirao na temu Mons. Stjepan Batinović, župnik, pisac i izdavač. Za svećenika Trebinjsko-mrkanske biskupije zaredio se u Trebinju 1997. godine. Bio je župni vikar u katedralnoj crkvi Marije Majke Crkve u Mostaru i u Studencima, Mostarsko-duvanjska biskupija. Licencijat iz teologije, smjer povijest Crkve, postigao je lipnja 2004. godine na Papinskom sveučilištu Svetog Križa u Rimu, obranivši licencijatski rad Odnosi Katoličke Crkve i Nezavisne Države Hrvatske (1941.-1945.) i položio završni ispit za dodjelu gradusa Licentiatus in sacra teologia, usmjerenje Povijest Crkve. Vratio se u BiH i predaje na Teološkom institutu u Mostaru. Deset je godina predavao predmete Uvod u misterij Krista i povijest spasenja, Kršćansku arheologiju, Povijest Crkve u Hrvata, Biblijsku arheologiju i Metodologiju znanstvenog rada. Službovao kao župni vikar u Aladinićima, Trebinjsko-mrkanska biskupija. U isto vrijeme upisao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, odsjek Povijest doktorski studij i doktorirao na temu Odnosi katolika jugoistočne Hercegovine s muslimanima i pravoslavnima u vrijeme osmanske vladavine: Od osmanskog zauzeća do Bečkog kongresa (1482.-1815.). Od rujna 2009. je župni upravitelj župe Katedrale Rođenja Blažene Djevice Marije u Trebinju, Trebinjsko-mrkanska biskupija te od studenog 2013. dekan Trebinjskog dekanata. Na Katoličko-bogoslovnom fakultetu u Sarajevu imenovan je za profesora potkraj veljače 2015. te izabran u zvanje docenta na katedri Crkvene povijesti Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu.[1][2]
Djela
- Autor knjiga:[2]
- Crkva i država u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (1941.-1945.)(Mostar: Crkva na kamenu, 2006.) i prevedena na talijanski La Chiesa e lo Stato in Croazia (1941-1945) (Ancona: Editrice Shalom, 2006.).
- Don Vidoje Maslać i Trebinjsko-mrkanska biskupija 1795.-1862., Humski zbornik XIV, (Trebinje: Župni ured Trebinje, 2012.).
- Vrijeme lomova: Katolici jugoistočne Hercegovine od 10. do početka 17. stoljeća (Sarajevo: Katolički bogoslovni fakultet; Zagreb: Glas Koncila, 2017.).
- Studijski članci:[2]
- Objavio je studijske članke u raznim zbornicima radova sa znanstvenih skupova i simpozija, Humskom zborniku, Radovima Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, Review of Croatian History, Povijesnim prilozima, Vrhbosniensia, Župa Studenci u Hercegovini, Hercegovini, Župi Jablanica.
- Među ostalim pisao o Jakovu Markijskom, Stjepanu Batinoviću, Krunoslavu Draganoviću, Martinu Krešiću, Marku Milanoviću i dr.
- Uredio knjige:[2]
- 300 godina župe Dubrave, prir. Milenko Krešić, Humski zbornik (Aladinići: 2006.).
- Jakov Markijski i njegovo djelovanje u Bosni. Radovi s međunarodnog simpozija o sv. Jakovu Markijskom održanom u Deževicama 19. i 20. rujna 2015., ur. Milenko Krešić (Sarajevo: Katolički bogoslovni fakultet – Deževice: Župa Gospe Snježne, 2016.).
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 KTA Razgovarao Željko Ivković. Intervju u Katoličkom tjedniku: Dr. Milenko Krešić, profesor crkvene povijesti na KBF-u u Sarajevu, 29. svibnja 2018. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Sveučilište u Sarajevu - Katolički bogoslovni fakultet Izv. prof. dr. sc. Milenko KREŠIĆ, ažurirano 2. svibnja 2018. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)