Popis židovskih vladara

Prvo razdoblje židovskih vladara započinje u željezno doba, kada se, nakon vremena plemenskog ustroja, u drugoj polovici 11. st. pr. Kr. počinje u Izraelu uspostavljati monarhija, a traje sve do pada pod asirsku i babilonsku vlast. Nakon vremena perzijske i helenističke prevlasti, nakon makabejske pobune u 2. st. pr. Kr. uspostavlja se vlast židovskih etnarha i svećenika u Judeji, a nastavlja se vlašću Heroda Velikog i njegovih nasljednika, koji vladaju raznim područjima današnjeg Izraela, Palestine, Jordana i Sirije, sve do pred kraj 1. st., kada Rimljani konačno preuzimaju svu vlast, a potom (135. godine) i preimenuju provinciju Judeju u provinciju Sirija-Palestina.

Razdoblje židovskih kraljeva (oko 1030.-587. pr. Kr.)

Jedinstveno kraljevstvo (oko 1030.-931. pr. Kr.)

• Šaul, (oko 1030.-1010. pr. Kr.)
• David, (oko 1010.-970. pr. Kr.)
• Salomon, sin Davidov (oko 970.-931. pr. Kr.)

Podijeljeno kraljevstvo (oko 931.-587. pr. Kr.)

Kraljevstvo Izrael (oko 931.-721. pr. Kr.) Jeroboam I., (oko 931.-910. pr. Kr.) Nadab, (oko 910.-909.) Baša, (oko 909.-886. pr. Kr.) Ela, (oko 886.-885. pr. Kr.) Zimri, (vladao samo 7 dana) Omri, (oko 885.-874. pr. Kr.) Ahab|, (oko 874.-853. pr. Kr.) Ahazja, (oko 853.-852. pr. Kr.) Joram, (oko 852.-841. pr. Kr.) Jehu, (oko 841.-814. pr. Kr.) Joahaz, (oko 814.-798. pr. Kr.) Joaš, (oko 798.-783. pr. Kr.) Jeroboam II., (oko 783.-743. pr. Kr.) Zaharija, (oko 743. pr. Kr.) Šalum, (oko 743. pr. Kr.) Menahem, (oko 743.-738. pr. Kr.) Pekahja, (oko 738.-737. pr. Kr.) Pekah, (oko 737.-732. pr. Kr.) Hošea, (oko 732.-724. pr. Kr.)

Kraljevstvo Juda (oko 931.-587. pr. Kr.) Roboam, sin Salomonov (oko 931.-913. pr. Kr.) Abijam, (oko 913.-911. pr. Kr.) Asa, (oko 911.-870. pr. Kr.) Jošafat, (oko 870.-848. pr. Kr.) Joram, (oko 848.-841. pr. Kr.) Ahazja, (oko 841. pr. Kr.) Atalija, vlada kao majka maloljetnog Joaša (oko 841.-835. pr. Kr.) Joaš, (oko 835.-796. pr. Kr.) Amasja, (oko 796.-781. pr. Kr.) Uzija, poznat i kao Azarja (oko 781.-740. pr. Kr.) Jotam, (oko 740.-736. pr. Kr.) Ahaz, (oko 736.-716. pr. Kr.) Ezekija, (oko 716.-687. pr. Kr.) Manaše, (oko 687.-642. pr. Kr.) Amon, (oko 642.-640. pr. Kr.) Jošija, (oko 640-609. pr. Kr.) Joahaz, (oko 609. pr. Kr.) Joajakim, Joahazov brat (oko 609.-598. pr. Kr.) Jojakin, (oko 598.-597. pr. Kr.) Sidkija, Jošijin sin (oko 597.-587. pr. Kr.)

(Za razdoblje strane prevlasti na ovim prostorima do 2. st. pr. vidi: Babilon, Aleksandar Veliki, Seleukovići, Ptolemejevići.)

Helenističko i rimsko razdoblje

Makabejci i Hasmonejci

• Juda Makabej (166.-160. pr. Kr.), sin svećenika Matatije koji je poveo pobunu protiv Antioha IV. Epifana.

• Jonatan (160.-143. pr. Kr.), brat Judin, veliki svećenik

• Šimun (143.-134. pr. Kr.), veliki svećenik i etnarh

• Ivan Hirkan I. (134.-104. pr. Kr.), veliki svećenik i etnarh

• Aristobul I. (104.-103. pr. Kr.), uzima naslov kralja

• Aleksandar Janej (103.-76. pr. Kr.), kralj

• Aleksandra (76.-67. pr. Kr.), kraljica (njezin sin Hirkan II. je veliki svećenik)

• Hirkan II. (67. pr. Kr.), nasljeđuje majku kao kralj

• Aristobul II. (67.-63. pr. Kr.), kralj i veliki svećenik (istisnuo Hirkana s prijestolja)

• Hirkan II. (63.-40. pr. Kr.), ponovno veliki svećenik, a onda i etnarh (47.-41. pr. Kr.)

• Herod I. Veliki i njegov brat Fazael, Idumejci, sinovi Hirkanova ministra Antipatera, tetrarsi (41.-40. pr. Kr.)

• Antigon (40.-37. pr. Kr.), kralj i veliki svećenik, Herod u bijegu

Herodovci

• Herod I. Veliki, oženio Marijamnu I., unuku Hirkana II. i Aristobula II., stvarni kralj Judeje (37.-4. pr. Kr.)

• Arhelaj, etnarh Judeje i Samarije (4. pr. Kr.-6. po Kr.). Nakon toga Judeja postaje rimska prokuratorska provincija, a glavni grad seli u Cezareju

• Herod Antipa, tetrarh Galileje i Pereje (4. pr. Kr.-39. po Kr.)

• Herod Filip, tetrarh Gaulanitide, Bataneje, Trahonitide i Auranitide, te područje Paneje ili Itureje (4. pr. Kr.-34. po Kr.). Nakon njegove smrti tetrarhija je pripojena provinciji Siriji.

• Agripa I., sin Aristobulov, kralj u Filipovoj tetrarhiji (37.-44.), i kralj Judeje i Samarije (41.-44.). Nakon njegove smrti, Judeja je ponovno prokuratorska provincija.

• Agripa II., sin Agripe I., kralj Halkide (48.-53.) i nadglednik jeruzalemskog Hrama (49. )

• Agripa II., umjesto Halkide postaje kraljem Filipove tetrarhije (53.-93.) i Varove eparhije u današnjem sjevernom Libanonu, a od 55. godine Neron mu daje i dio Galileje i Pereje.

U previranjima koja su slijedila za Prvog židovskog ustanka, Hram je spaljen i srušen, a Judeja postaje carska provincija.

U Drugom židovskom ustanku (132.-135.) Židove će voditi Šimun Bar Kohba. Nakon poraza, Judeja je preimenovana u provinciju Siriju-Palestinu, a Jeruzalem u Aeliu Capitolinu.

Židovi će svoju državu ponovno uspostaviti tek nakon Drugog svjetskog rata. O tome vidi: Izrael, Bliskoistočni sukob, Palestina, Pojas Gaze i Zapadna obala.

Poveznice

• Biblija - glavni izvor za židovske vladare