Pokretno kulturno dobro, kulturno dobro, pokretne stvari koje su od umjetničkoga, povijesnoga, paleontološkoga, arheološkoga, antropološkog i znanstvenog značenja.
Pokretno kulturno dobro može biti:[1]
- zbirka predmeta u muzejima, galerijama, knjižnicama i drugim ustanovama, kao i u drugim pravnim osobama te državnim i upravnim tijelima uključujući i kod fizičkih osoba,
- crkveni inventar i predmeti,
- arhivska građa, zapisi, dokumenti, pisma i rukopisi,
- filmovi,
- arheološki nalazi,
- antologijska djela likovnih i primijenjenih umjetnosti i dizajna,
- etnografski predmeti,
- stare i rijetke knjige, novac, vrijednosni papiri, poštanske marke i druge tiskovine,
- dokumentacija o kulturnim dobrima,
- kazališni rekviziti, skice, kostimi i sl.,
- uporabni predmeti (namještaj, odjeća, oružje i sl.), prometna i prijevozna sredstva i uređaji, predmeti koji su značajna svjedočanstva razvitka znanosti i tehnologije.
Pokretno kulturno dobro podliježe sustavu zaštite, očuvanja, čuvanja, održavanja, sprovođenja zaštite, i za nj je nadležno određeno tijelo. U Hrvatskoj je to Konzervatorski odjel Ministarstva kulture, na čijem se području kulturno dobro nalazi, a za područje Grada Zagreba Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu. [1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara Narodne novine 69/1999. Nadnevak tiskanog izdanja 5. srpnja 1999.
Iz uvjeta korištenja: " Sadržaji s ovih stranica (Ministarstva kulture) mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka. Međutim, korisnicima se savjetuje da provjere obavijesti o autorskim pravima pojedinih dokumenata i internetskih stranica koje se održavaju u okviru internetskog mjesta gov.hr. Dopušteno je stavljati poveznicu internet stranice Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske na druge stranice."