Kulturno dobro

Zaštitni znak kulturnog dobra prema „Haaškoj konvenciji za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba” (potpisana 14. svibnja 1954.) na Federalnom uredu za spomenike (Bundesdenkmalamt) u Salzburgu ima natpis kulturno dobro na četiri jezika (njemački: Kulturdenkmal, emgleski: Cultural property, francuski: Bien culturel i ruski: Культурное Достояние).

Kulturno dobro je svako dobro od državnog interesa koje uživa osobnu državnu zaštitu^[1]. U širem smislu, kulturno dobro je kulturna baština koja pripada nekoj skupini ili društvu^[2], tj. „nešto što ima i bit će očuvano kao kulturna vrijednost”^[3]

Kulturno dobro uključuje nepokretne ili pokretne materijalne predmete kao što je svjetska baština UNESCO-a ili dobra u skladu s međunarodnim komitetom Modri štit, a može biti i nematerijalna kulturna baština. Koncept „baštine” (francuski héritage za „nasljeđe”) je krajem 18. stoljeća prvi uporabio Henri-Baptiste Grégoire, biskup Bloisa.

Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara Republike Hrvatske, kulturna dobra i sva preventivno zaštićena dobra su nacionalno blago, a mogu biti:

pokretne i nepokretne stvari od umjetničkoga, povijesnoga, paleonotološkoga, arheološkog i znanstvenog značenja,
arheološka nalazišta i arheološke zone, krajolici i njihovi dijelovi koji svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjetničku, povijesnu i antropološku vrijednost,
nematerijalni oblici i pojave čovjekova duhovnog stvaralaštva u prošlosti kao i dokumentacija i bibliografska baština i
zgrade, odnosno prostori u kojima se trajno čuvaju ili izlažu kulturna dobra i dokumentacija o njima^[1].

Svojstvo kulturnoga dobra, na temelju stručnog vrjednovanja, utvrđuje Ministarstvo kulture rješenjem koje može donijeti bez prethodnog izjašnjavanja vlasnika i nositelja prava na kulturnom dobru^[1].

Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske javna je knjiga kulturnih dobara koju vodi Ministarstvo kulture. Sastoji se od tri liste: Liste zaštićenih kulturnih dobara, Liste kulturnih dobara nacionalnog značenja i Liste preventivno zaštićenih dobara^[4].

Izvori

↑ ^1,0 ^1,1 ^1,2 Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara Narodne novine 69/1999. Nadnevak tiskanog izdanja 5. srpnja 1999.
↑ Ann Marie Sullivan, Cultural Heritage & New Media: A Future for the Past, 15 J. MARSHALL REV. INTELL. PROP. L. 604., 2016. (engl.) Pristupljeno 27. kolovoza 2018.
↑ : Kulturgut, definicija Duden-Redaktion na duden online (njem.) Pristupljeno 27. kolovoza 2018.
↑ Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske; Pristupljeno 27. kolovoza 2018.

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske (http://www.min-kulture.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Lua error in package.lua at line 80: module 'Modul:VRTS dopusnica' not found.

[ZOZIOKD-1] 1,0 ^1,1 ^1,2 Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara Narodne novine 69/1999. Nadnevak tiskanog izdanja 5. srpnja 1999.

[2] Ann Marie Sullivan, Cultural Heritage & New Media: A Future for the Past, 15 J. MARSHALL REV. INTELL. PROP. L. 604., 2016. (engl.) Pristupljeno 27. kolovoza 2018.

[3] : Kulturgut, definicija Duden-Redaktion na duden online (njem.) Pristupljeno 27. kolovoza 2018.

[4] Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske; Pristupljeno 27. kolovoza 2018.

[1]

[2]

[3]

[4]