Pokolj u Stupnom Dolu bio je ratni zločin kojeg su počinili pripadnici HVO-a 23. listopada 1993. u Stupnom Dolu (Bosna i Hercegovina) kada su ubili između 31 i 38 Bošnjaka tijekom Bošnjačko-hrvatskog sukoba.[1][2][3][4][5]
Kronologija
U lipnju 1993., HVO u Varešu izdao je ultimatum Bošnjacima u selima Daštansko i Stupni Do prema kojem bi morali predati svoja oružja. Međutim, HVO je naknadno povukao ultimatum.[6] Nakon što je Armija BiH napala položaje HVO-a u Varešu, Milivoj Petković je naredio Rajiću "preuzimanje kontrole u Varešu". 21. listopada Rajić je napustio Kiseljak s 200-injak vojnika HVO-a, među njima postrojba Maturice i Apostoli, te prošao teritorij pod kontrolom bosanskih Srba te stigao u Vareš idućeg dana. Slobodan Praljak mu je naredio da "sredi situaciju u Varešu" te da "ne pokaže milosti prema nikome".[6] Stupni Dol je tada imao oko 250 stanovnika, od kojih je 35 bilo vojnika.[6]
Postrojba zakrabuljenih vojnika HVO-a u uniformama, kasnije identificirana kao skupina tek pristigla iz Kiseljaka i Kaknja, ušla je u selo i napala tamošnje vojnike Armije BiH i civile. Rajić je potom svojim ljudima naredio pretraživanje bošnjačkih kuća i skupljanja svih vojno sposobnih muškaraca kako bi ih zadržali.[6] Ni snage UNPROFOR-a, niti promatrači Europske unije, tri dana nisu uspjeli ući u selo i ispitati točnost tvrdnji o grozotama. Hrvatski napad je izveden u znak odmazde zbog toga što su Bošnjaci tjedan dana ranije osvojili hrvatsko selo Kopijare u kojem su počinili pokolj hrvatskih civila.[7]
Osim što je selo Stupni Do imalo stratešku važnost, bilo je središte za krijumčarenje robe između triju zaraćenih strana. Hrvati su navodno uzimali postotak od trgovine, a kad su zatražili bitno veći postotak, Bošnjaci su odbili platiti. Napad na Stupni Do nije bila službena akcija HVO-a, već su ga poduzeli pripadnici HVO-a koji su, poput Ivice Rajića, duboko ogrezli u krijumčarenje na crnom tržištu, a cilj mu je bio dati lekciju Bošnjacima.[7]
Prema izvještajima, vojnici HVO-a su prisilili Bošnjake da izađu iz svojih domova, potom ih opljačkali te samovoljno smaknuli muškarce, žene i djecu. Dvanaest seljaka je natjerano u štalu koju je HVO zapalio, ali su uspjeli pobjeći. Ipak, nekolicina leševa je nađeno zapaljeno u njihovim kućama. Gotovo cijelo selo je bilo razrušeno. Od 37 žrtava, samo su šestero bili vojnici.[6]
Kako bi se prikrili zločini pred međunarodnom zajednicom, Rajić je pokrenuo lažnu istragu sa pogrešnim informacijama čiji je cilj bio sakriti pravu prirodu zločina u selu.[6] U Stupnom se Dolu radilo tek o bitci bande kriminalaca. Haaški sud za to je optužio samo Rajića.[7]
Presuda
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osudio je 2006. zapovjednika HVO-a Ivicu Rajića na 12 godina zatvora zbog zločina i kršenja Ženevskih konvencija u Stupnom Dolu. Sud je izdao takvu kaznu jer je Rajić priznao krivnju i iskazao kajanje.[4]
Poveznice
Izvori
- ↑ "Svjedok povezao Praljka, Bobana i Kordića sa zločinom u Stupnom Dolu". Vjesnik. 3. kolovoz 2000.. http://dns1.vjesnik.hr/pdf/2000%5C03%5C08%5C02A2.PDF Pristupljeno 12. rujan 2010.
- ↑ John Burns (29. listopad 1993.). "U.S. Condemns Croats in Bosnia". New York Times. http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=F0061EF63A580C7A8EDDA90994DB494D81&scp=6&sq=stupni%20do&st=cse Pristupljeno 11. rujan 2010.
- ↑ "SPALJIVANJE ŽRTAVA U STUPNOM DOLU". Sense-Agency. http://www.sense-agency.com/ba/press/printarticle.php?pid=10730 Pristupljeno 12. rujan 2010.
- ↑ 4,0 4,1 Snježana Pavić (8. svibanj 2006.). "Ivici Rajiću 12 godina za zločin iz 1993. u Stupnom Dolu". Jutarnji list. http://www.jutarnji.hr/ivici-rajicu-12-godina-za-zlocin-iz-1993--u-stupnom-dolu/148376/ Pristupljeno 12. rujan 2010.
- ↑ "POLICIJA UHITILA IVICU RAJIĆA KOJEG HAAG SUMNJIČI ZA POKOLJ U STUPNOM DOLU". HRT. 6. travanj 2003.. http://www.hrt.hr/arhiv/2003/04/06/HRT0018.html Pristupljeno 12. rujan 2010.
- ↑ 6,0 6,1 6,2 6,3 6,4 6,5 "Ivica Rajić Verdict". ICTY. 8. svibanj 2006.. http://www.icty.org/x/cases/rajic/tjug/en/raj-tj0060508e.pdf Pristupljeno 12. rujan 2010.
- ↑ 7,0 7,1 7,2 Charles Shrader: Muslimansko-hrvatski građanski rat u srednjoj Bosni - Vojna Povijest 1992. - 1994.