Pokolj u Dalju
Pokolj u Dalju odnosi se na ubojstva hrvatskih policajaca, pripadnika Zbora narodne garde, pripadnika civilne zaštite i civila u Dalju koja su počinili JNA i pripadnici srpskih paravojnih postrojbi od 1. kolovoza do prosinca 1991. nakon zauzimanja grada tijekom Domovinskog rata.[1].[2] Procjenjuje se da je u tom razdoblju ubijeno između 112[3] i 135 ljudi.[4]
Tijek događaja[uredi | uredi kôd]
Prema popisu stanovništva iz 1991., Dalj je imao 5515 stanovnika, od čega su većina bili Srbi.[5]
2. travnja 1991. srpski pobunjenici postavljaju prve cestovne barikade u istočnoj Slavoniji na cestama koje spajaju Vukovar sa Vinkovcima, Osijekom i Daljem. Tzv. Srpsko nacionalno vijeće proglašava pripajanje istočne Slavonije i Baranje SAO Krajini.
1. kolovoza 1991. u ranim jutarnjim satima srpski pobunjenici su uz pomoć JNA (koja se napadom topništvom na postaju hrvatske policije po prvi put u sukobu otvoreno svrstala na srpsku stranu) napali policajce, gardiste i pripadnike civilne zaštite koji su se nalazili u zgradi policije, tražeći njihovu predaju. Nakon gotovo desetosatne opsade - pucanja po okruženoj zgradi, čak i iz tenkova - postaja je zauzeta i svi koji nisu ubijeni u opsadi, likvidirani su odmah potom, i to 20 policajaca, 15 pripadnika Zbora narodne garde i četiri člana Civilne zaštite, koji su i izmasakrirani.[6] Tisuće hrvatskih civila iz Aljmaša, Dalja i Erduta bježe pred srpskim paravojnim postrojbama u Osijek.
17. kolovoza 1991. nakon masakra nad Hrvatima u selu Dalju, pronađeno je tijelo hrvatskog novinara Stjepana Penića.
U rujnu i listopadu, srpske paravojne postrojbe uhapsile su nekoliko hrvatskih civila i zadržali ih u policijskoj postaji. 11 zatvorenika je strijeljano a njihova tijela zakopana su u masovnoj grobnici u selu Ćelija.[4]
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije optužio je Slobodana Miloševića i za ubojstva 4. listopada 1991. godine, kada su pripadnici Teritorijalne obrane SAO SBZS, predvođeni Željkom Ražnatovićem, ušli su u zatočenički objekt u zgradi policije u Dalju i vatrenim oružjem ubili 28 zatočenika, hrvatskih civila. Tijela žrtava odnesena su iz zgrade i bačena u obližnji Dunav.[7] Nakon bitke za Vukovar, JNA je 20. listopada 1991. nekoliko zarobljenika transportirala u zatočeničke objekte u Dalju. Tamo je Teritorijalna obrana mučila one koji su branili Vukovar. Najmanje 34 zatvorenika je tada ubijeno.[7]
13. svibnja 2010., osječko Županijsko državno odvjetništvo je nakon provedene istrage pred Županijskim sudom u Osijeku podignulo optužnicu protiv državljanina Republike Srbije, 64-godišnjeg Enesa Tase, zbog ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. Tasi se stavlja na teret da je 1. kolovoza 1991. u Dalju, tijekom oružane pobune dijela mjesnoga srpskog stanovništva i oružanog napada Republike Srbije i JNA na Hrvatsku, kao zapovjednik 51. motorizirane brigade JNA, protivno odredbama međunarodnog ratnog prava, zapovijedio svojim postrojbama te podređenim pripadnicima Teritorijalne obrane Dalja i Borova kao i pridruženim dobrovoljcima, napad na mjesto Dalj uz izričitu zapovijed da ne smije biti zarobljenih pripadnika MUP-a RH i Zbora narodne garde (ZNG).[8]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ "The civilian massacre in Dalj on 1 August 1991". http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=PubMed&Cmd=ShowDetailView&TermToSearch=1762477&ordinalpos=1&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_RVAbstractPlus Pristupljeno 1. kolovoz 2010.
- ↑ John F. Burns (2. travanj 1992.). "U.N. Billet Is a Symbol for Yugoslav Problem". New York Times. http://www.nytimes.com/1992/04/02/world/un-billet-is-a-symbol-for-yugoslav-problem.html Pristupljeno 20. kolovoz 2010.
- ↑ N. Patković (14. svibanj 2010.). "Optužnica protiv zapovjednika JNA zbog ratnog zločina nad 112 hrvatskih vojnika i civila". Slobodna Dalmacija. http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/102553/Default.aspx Pristupljeno 1. kolovoz 2010.
- ↑ 4,0 4,1 Baranja, Srem "Milosevic Indictment: Text". BBC News. 29. listopad 2001.. http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/354561.stm#Slavonia, Baranja, Srem Pristupljeno 1. kolovoz 2010.
- ↑ "Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001. - Osječko-baranjska županija - broj stanovnika po naseljima". Državni zavod za statistiku. http://www.dzs.hr/ Pristupljeno 9. siječanj 2011.
- ↑ Suzana Lepan (1. kolovoz 2010.). "Skandal u Dalju: Šišljagić oteo mikrofon pa napao ministre". Večernji list. http://www.vecernji.hr/vijesti/skandal-dalju-sisljagic-oteo-mikrofon-napao-ministre-clanak-174269 Pristupljeno 1. kolovoz 2010.
- ↑ 7,0 7,1 ICTY (22. listopad 2002.). "Predmet Milošević i drugi (IT-02-54) - paragraf 51, 55". ICTY. http://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/ind/bcs/mil-ai021023b.htm Pristupljeno 1. kolovoz 2010.
- ↑ "U Osijeku optužnica za ratni zločin nad zarobljenicima i civilima u Dalju". Dalje.com. 13. svibanj 2010.. http://dalje.com/hr-hrvatska/u-osijeku-optuznica-za-ratni-zlocin-nad-zarobljenicima-i-civilima-u-dalju/305307 Pristupljeno 1. kolovoz 2010.