Južni tok (ruski Южный Поток, bugarski Южен поток, mađarski Déli Áramlat, srpski Jужни ток/Južni tok) bio je planirani plinovod za transport ruskog prirodnog plina prema Crnom moru i Bugarskoj te dalje prema Italiji i Austriji. Projekt je djelomično trebao zamijeniti planirani nastavak Plavog toka iz Turske preko Bugarske, Srbije prema Mađarskoj i Austriji, i smatrao se konkurentskim projektom plinovodu Nabucco.[1] Okončanje izgradnje se isprva očekivalo do 2015. godine a kasnije do 2018. Plinovod je trebao biti dugačak oko 2380 kilometara.[2][3] Prvog prosinca 2014. godine projekt je prekinut.[4] Rusija je tada najavila plan izgradnje alternativnog plinovoda koji bi išao preko Turske i Grčke.[5]
Južni tok kroz Hrvatsku
Duljina plinovoda, a time i troškovi njegove izgradnje smanjili bi se ukoliko bi isti prolazio kroz Hrvatsku umjesto 'obilaznicom' preko Mađarske do Austrije[2]. To je bila i prvotna namjera ruskih investitora, koja je odbačena nakon što su bivše hrvatske vlade, zbog ulaska u NATO[2], odbile sudjelovati u naftovodu Družba Adria te oklijevale s ulaskom u plinovod Južni tok[2]. Tijekom 2012. godine pojavili su se problemi kad je riječ o realizaciji projekta kroz Mađarsku i Austriju[2]. Iako su obje zemlje potpisale ugovore s Gazpromom, ta trasa postala je djelomično upitna, zbog čega je ponovno otvoreno pitanje prolaska plinovoda kroz Hrvatsku, čime bi se ujedno smanjili troškovi njegove izgradnje.[2]. Prema postojećem usuglašenom tehničkom planu između Plinacroa i Gazproma, kroz Hrvatsku bi se gradio potpuno novi plinovod u dužini od 270 kilometara, a vrijednost investicije bila bi 600 milijuna eura[2]. Do početka gradnje trebala bi se riješiti potrebna dokumentacija, što bi uključivalo i osnivanje tvrtke Južni tok - Hrvatska, koja bi bila investitor i upravljač. Prema istom planu, vlasnički odnos u omjeru 50:50 dijelili bi Plinacro i Gazprom, a Gazprom bi bio taj koji bi zakupio kapacitete plinovoda[2]. Od transporta plina hrvatska državna tvrtka Plinacro zarađivala bi 24 milijuna eura godišnje[2].
Izvori
- ↑ Kostis Geropoulos (13. studeni 2007.). "Rusija preferira Južni tok u odnosu na Plavi tok II.". New Europe. http://www.neurope.eu/articles/79576.php Pristupljeno 16. svibanj 2009.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 2,8 DNEVNO.hr - Pelješki most gradit će Rusi u zamjenu za uključivanje Hrvatske u plinovod 'Južni tok'
- ↑ "Wie gefährlich ist das South-Stream-Aus für Europa?" (njem.). 2. prosinca 2014. http://www.stern.de/wirtschaft/news/south-stream-aus-was-bedeutet-der-baustopp-fuer-die-energieversorgung-2157085.html Pristupljeno 6. prosinac 2014.
- ↑ "Rusija odustala - propada projekt Južni tok". 2. prosinca 2014. http://www.tportal.hr/biznis/politika-i-ekonomija/361007/Rusija-odustala-propada-projekt-od-Juzni-tok.html Pristupljeno 6. prosinac 2014.
- ↑ "Putin drops South Stream gas pipeline to EU, courts Turkey" (engl.). 1. prosinca 2014. http://www.reuters.com/article/2014/12/01/us-russia-gas-gazprom-pipeline-idUSKCN0JF30A20141201 Pristupljeno 6. prosinac 2014.