Piave

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Piave
Piave014.jpg
Rijeka Piave zimi
Duljina 220 km
Nadm. visina izvora 2.037 m
Prosječni istjek 98 m3/s
Površina porječja 4,126.84 km2
Izvor južne padine planine Peralba, kod Sappade
Ušće kod Cortellazza (blizu Jesola), Jadransko more
Pritoci desne: Cordevole di Visdende, Padola, Ansiei, Boite, Maè, Ardo di Belluno, Cordevole, Caorame, lijeve: Sonna, Vajont, Soligo
Države Italija
Gradovi Belluno, San Donà di Piave
Slijev jadranski
Ulijeva se u Jadransko more
LocationPiaveRiver.png
Karta rijeke Piave

Rijeka Plava, u hrvatskoj literaturi čest oblik Piave[1] je 220 km duga rijeka u sjevernoj Italiji, koja teče od svog izvora kod poznatog skijališta Sappada u Karnijskim Alpama, u ravnice Veneta prema jugo zapadu. Rijeka uvire u Jadransko more kod ljetovališta Jesolo.

Godine 1809., rijeka Piave bila je pozornica Prve bitke na Piavi za vrijeme Napoleonskih ratova, u kojem su združene francusko-talijanske snage pobijedile austrijsku vojsku.

Posljednje godine Prvog svjetskog rata 1918., rijeka Piave je bila ponovno pozornica velike Druge bitke na Piavi, posljednjeg velikog napada austro-ugarske vojske na talijanskom bojištu, koji unatoč velikim ljudskim gubicima od 200 000 poginulih nije uspio. Bitka kod rijeke Piave bila je odlučujuća bitka Prvog svjetskog rata na talijanskom bojištu. Zbog toga Talijani rijeku Piave zovu Sacro Fiume alla Patria (Sveta rijeka Domovine).

Izvori

  1. K. Mihovilić: Veneti, Istarska enciklopedija, LZMK,
    "Na zapadu granicu čini jezero Garda, na sjeveru obronci Alpa, a na istoku prostor između rijeka Plave (Piave) i Tilmenta (Tagliamento). ".

Vanjske poveznice