Ovo je glavno značenje pojma Petar Keglević. Za druga značenja pogledajte Petar Keglević (razdvojba).| Petar Keglević | |
|---|---|
.JPG) Petar Keglević (1478-1554.) | |
| Hrvatski ban | |
| trajanje službe 1537. – 1542. | |
| Prethodnik | Tomo Nádasdy |
| Nasljednik | Nikola Šubić Zrinski |
| Rođenje | 1478. |
| Smrt | 1554. |
Petar Keglević poznat kao i Petar Keglević od Bužima (1478. – 1554.), hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban.
Potječe iz staroga hrvatskog plemićkog roda Prklja, koji se 1322. godine spominju u dolini Zrmanje blizu Ervenika. Po Keglenu, jednom članu roda, početkom 15. stoljeća, obitelj je dobila prezime Keglević. U drugoj polovici 15. stoljeća posjedovali su tvrđavu Kegalj-grad u kninskoj županiji.
Petar je kao mladić sudjelovao u bitci na Krbavskom polju 1493. godine. Proslavio se u borbi s Turcima 1521. godine. Od 1521. – 1522. je kapetan, pa postaje ban Jajačke banovine u Jajcu onda kraljevski komesar (generalni javni tužitelj) Hrvatske i Slavonije (1533. – 1537.) i hrvatski ban od (1537. – 1542.).
Nešto prije Mohačke bitke stekao je ius gladii. Poslije Mohačke bitke odlučio se za Ferdinanda I. Habsburški protiv Ivana Zapolje. Poslije turskog osvajanja obiteljskih imanja u dolini Zrmanje, Petar kupuje 1523. posjede Kostel, Krapinu, Blinju i Totuševinu u Pounju, a kraljevskim darovanjima dobiva posjede Bijelu Stijenu kod Pakraca, Novigrad i Lobor.
Petar Keglević je poslije smrti svog zeta Gašpara Ernušta (posljednjeg pripadnika bogate obitelji Ernušt, židovskog podrijetla) protupravno prisvojio njegova imanja u Međimurju, pa ga je kralj Ferdinand uz pomoć Nikole Šubića Zrinskog "Sigetskog" skinuo s banske časti, zaplijenio njegove posjede i dao ga zatočiti (1546.) na posjedu Kostelu.
Godine 1548. pomilovan je i vraćen mu je dio zaplijenjenih dobara s djedovinskim dobrom Bužimom. Umro je u Kostelu ili u Krapini, a grob mu je u župnoj crkvi u Pregradi.
Ne smije se smetnut s uma da se radi o dinastijskoj borbi Habsburgovaca i Jagelovića.
Petar Keglević je bio oženjen Barbarom Strezsemley iz Streze (današnjeg Pavlin Kloštara) od obitelji Bissenus Streskih (Bissenus de Streza), koja je potjecala od Streze,[1] ujaka kralja Dmitra Zvonimira. Streza je potjecao od Bissenusa de genere Aba, koji je bio potomak ugarskog kralja Samuela Abe (1041. – 1044.) zeta (kćerin suprug) ugarskog kneza Gejze i koji je bio potomak Csabe sina kralja Huna Atile.
Izvori
- ↑ Znameniti i zaslužni Hrvati: te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925-1925, Odbor za izdanje knjige "Zaslužni i znamenti Hrvati 925-1925.", Emilije Laszowski, Zagreb 1925.
| Prethodnik: | Hrvatski ban (1537. - 1542.) |
Nasljednik: |
| Tomo Nádasdy | Nikola Šubić Zrinski |
Nedovršeni članak Petar Keglević koji govori o hrvatskom banu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.