Pablo Escobar

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži

Pablo Emilio Escobar Gaviria, (Rionegro, Kolumbija, 1. prosinca 1949.Medellín, 2. prosinca 1993.), bio je kolumbijski gangster, krijumčar narkotika[1][2] i vođa Medellinskog kartela.

Pablo Escobar
Pablo Escobar
Pablo Escobar na njegovom uhićenju.
Rodno ime Pablo Emilio Escobar Gaviria
Rođenje 1. prosinca 1949.
Smrt 2. prosinca 1993.
Nacionalnost Kolumbija
Bogatstvo procjenuje se na više od 70 milijardi
Portal o životopisima

Životopis

Kriminalna karijera

Kriminalnu karijeru započeo je u Medellínu, kao kradljivac automobila. Poslije toga prelazi na prodaju kokaina i započinje izgradnju narko-imperija. Promet kokaina iz Kolumbije prvenstveno prema SAD-u učinio je od Escobara jednoga od najbogatijih ljudi u svijetu (1989. godine je časopis Forbes objavio da je sedmi po bogatstvu u svijetu). Pretpostavlja se da je Medellinski kartel zaradio 30 milijardi dolara tijekom svog djelovanja.[3] Escobar je od svojih prihoda kupio ekskluzivnu hacijendu, privatan zoološki vrt, zrakoplov, helikoptere, automobile itd. Escobar je bio bez milosti i njegova krilatica je bila Plata o Plomo?, tj. novac (srebro) ili olovo?, što je značilo da je netko ili prihvaćao mito ili bi bio ubijen.

Ulaz u Escobarovu hacijendu Nápoles

Narodni junak i bezobzirni kriminalac

Sa svojim bogatstvom Escobar je zadobio popularnost i imao je sliku Robina Hooda među siromašnim stanovništvom Medellína, jer je davao donacije u razne dobrotvorne svrhe, a jedno vrijeme početkom 1980-ih godina je bio i politički aktivan i izabran je kao zamjena u parlamentu. Prema izvorima, imao je ambicije vremenom postati predsjednik države. Ministar pravosuđa, Rodrigo Lara Bonilla, međutim objavljuje da je Escobar kriminalac, što je rezultiralo Escobarovom naredbom o njegovom ubojstvu 1984. godine, poslije čega se Escobar sklanja jedno vrijeme u egzil u Panami i Nikaragvi. Godine 1989. naredio je ubojstvo predsjedničkog kandidata Luisa Carlosa Galána. Medellinski kartel je teroristički djelovao ne samo protiv pravosudnog aparata već i protiv civilnog stanovništva, kolumbijskih inženjera, odvjetnika i ekonomista. U borbi protiv drugih narko-liga, kartel je koristio profesionalne ubojice. Osim ubojstava političara, sudaca i policajaca, Medellinski kartel je također provodio teror protiv civilnog stanovništva, između ostalog podmetnuli su eksplozivnu napravu u zrakoplov s ciljem ubojstva predsjedničkog kandidata Césara Gaviria, atentat u kojem je poginulo 110 osoba (ali ne i sam Gaviria, koji nije bio u zrakoplovu), a postavljali su eksplozivne naprave i u uredništva novina.

Put u propast

Pablo Escobar poslije njegovog ubojstva

Escobar se vremenom predaje vlastima, pošto je dobio garancije da neće biti izručen SAD-u.

Escobar je stavljen u La Catedral, luksuzan zatvor koji je Escobar sam uređivao. Iz zatvora je mogao upravljati svojim kriminalnim carstvom, a poslije kada je prebačen u običan zatvor, odlučuje se na bijeg.

Kako bi pomogli kolumbijskoj policiji i vojsci, SAD šalju u ljeto 1992. godine specijalne snage Delta Force u Kolumbiju i lov na Pabla Escobara započinje. Praćenjima i prisluškivanjima pokušalo se lokalizirati njegovo skrovište u Medellínu. Odgovornost za operativna djelovanja preuzeo je pukovnik Hugo Martinez. Na kraju uspijeva mu se ući u trag, prisluškivanjem razgovora s Escobarovog mobilnog telefona, i na taj način biva lokaliziran. Tijekom uhićenja Escobar i njegov tjelohranitelj pokušavaju pobjeći, ali su obojica ubijeni. Čak je i druga paravojna postrojba Los Pepes (Perseguidos por Pablo Escobar), koja se sastojala od članova iz drugih narko-kartela, sudjelovala u traženju Escobara, i ubila je više njegovih članova.

Istodobno kad je proslavljana Escobareva smrt, veliki broj njegovih pristalica je žalio za njim; tisuće osoba su došle na njegov sprovod. Escobarova udovica s dvoje djece pobjegla je iz Kolumbije te su imali problema dobiti azil u inozemstvu. Sin Juan Pablo je promijenio ime u Sebastian Marroquin i radi kao arhitekt u Buenos Airesu. Njegovo pomirenje sa žrtvama ubojstva Lare Bonillas i Galánovim sinovima, tema je dokumentarnoga filma Sins of My Father (2009).

Izvori

Literatura

Vanjske poveznice

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Pablo Escobar