Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Paško Kaliterna

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Paško Kaliterna (Split, 8. siječnja 1890.[1]Split, 18. veljače 1944.), bio je hrvatski političar i novinar, i brat Tome Kaliterne, oca Luke i Fabjana.

Osnovnu je školu završio u Splitu. Potom je odradio trgovačku praksu, nakon čega je otvorio svoju trgovačku radnju koja se nalazila u ondašnjoj Križevoj ulici.

Politički se rano aktivirao. Upoznao se s radom braće Radić, a sa Stjepanom Radićem je bio i u izravnom osobnom kontaktu. Nakon što mu se Radić potužio na slab rad intelektualaca s hrvatskoga juga, Kaliterna je s velikim entuzijazmom krenuo u rad na propagiranju HSS-a.

HSS je nakon prvoga svjetskog rata bio vrlo slab; splitski ogranak je bio utemeljen tek 1925.[2]. U ondašnje malobrojne HSS-ove pristaše u Splitu je pripadao i Paško Kaliterna. Uskoro je postao članom i odbornikom splitskoga ogranka HSS-a, a nakon toga je bio kandidatom na općinskim izborima. Uskoro je postao i vijećnikom, a u HSS-u i predsjednikom sve do uvođenja šestosiječanjske diktature. Popuštanjem diktature, aktivan je na kotarskoj razini te je uskoro postao zastupnikom za splitski kotar.

Zbog tvrdosti svojih uvjerenja i nepopustljivosti prema vlastima karađorđevićevske balkanskofašističke diktature[3], često puta je imao problema sa žandarmerijom Kraljevine Jugoslavije, bilo da je bio zatvaran, vrijeđan ili da mu se vršilo premetačine.

Godine 1938. je pokrenuo zajedno s kolegom dr-om Josipom Berkovićem splitski dnevni list Hrvatski glasnik. Iako su bili dugo vremena suradnici, njih dvoje su vremenom imali sve više neslaganja, što je odražavalo sukob dviju struja u HSS-u, umjerene HSS-ovske kojoj je pripadao Kaliterna, i frankovačke, kojoj je pripadao Berković.[4]

Unatoč tome što je HSS-u talijanskom okupacijom Splita zabranjen rad, nastavio je djelovati u HSS-ovačkom duhu i kontaktirati, kako sa stranačkim kolegama, tako i s pripadnicima splitskog ogranka KPJ. Zabilježen je njegov susret s Vickom Krstulovićem, čiji je zahtjev da HSS-ovci pruže oružani otpor odbacio. Tijekom talijanske okupacije, pokrenuo je tjednik Spalato rurale.

Umro je 18. veljače 1944. godine.

Izvori

  • Slobodna Dalmacija Željko Čulić (3): HSS u Splitu između dvaju svjetskih ratova - Afirmacija hrvatskih kadrova, 12. siječnja 2001.
  • Slobodna Dalmacija Željko Čulić: HSS u Splitu između dvaju svjetskih ratova (5): Gorljivi domoljub Paško Kaliterna, 14. siječnja 2001.
  1. Mirko Glojnarić: Borba Hrvata : kronika dvaju desetljeća političke povijesti (1919. — 1939.), 2. izd., Zagreb : Naklada Antuna Velzeka, svibnja 1940., str. 218.
  2. Slobodna Dalmacija Razgovor - Željko Čulić, sin "narodnog neprijatelja": Oca sam 1945. prikriveno pokapao (razgovarao Damir Pilić), pristupljeno 14. veljače 2011.
  3. Zbornik
  4. Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 48/2006. Tonko Barčot: Ispostava banske vlasti Banovine Hrvatske u Splitu 1939.-1941., str. 682]
Sadržaj