Oslobođenje (Istočno Sarajevo)

Oslobođenje
	Logotip; ; Datoteka:Oslobodjenje (Istočno Sarajevo) 9.8.1995. (1).jpg; Naslovnica Oslobođenja za 9. kolovoza 1995.
Tip	dnevne novine; tjednik
Format	berliner
Glavni urednik	Draženko Đukanović
Utemeljen	1992.
Političko usmjerenje	desnica
Jezik	srpski
Prestao izlaziti	2004.
Sjedište	Istočno Sarajevo,; Bosna i Hercegovina

Oslobođenje (ratno) ili Srpsko Oslobođenje, a zvanično samo NIŠP Oslobođenje, dnevni je list koji je izdavan na teritoriji bh. entiteta Republika Srpska od početka 1992. godine do kraja 1996. godine. Bio je to neuspješni srpski pokušaj podjele Oslobođenja, najstarijeg dnevnog lista u Bosni i Hercegovini. Sjedište se nalazilo u Istočnom Sarajevu, a glavni i odgovorni urednik je bio Draženko Đukanović. List je tiskan na ćirilici, koristeći ekavski i ijekavski izgovor srpskog jezika.

Povijest

Nakon referenduma od neovisnosti Bosne i Hercegovine 1. ožujka 1992. godine, u vremenu barikada i raspada jugoslovenskih institucija po nacionalnoj osnovi, dolazi do blokade infrastrukture i prestanka rada svih institucija koje su funkcionisale na principima jugoslavenske države. Između ostalog, dolazi i do napuštanja dnevnog lista Oslobođenje, od pojedinih novinara srpske nacionalnosti. Iako je sarajevsko Oslobođenje, nastavilo djelovati u multietničkom kolegiju novinara, srpska varijanta tog lista je postala prostor za srpsku nacionalističku propagandu podjele Bosne i Hercegovine. Pridjev "ratno Oslobođenje" je ovaj dnevni list dobio zbog toga što je u kasnijim izdanjima novine dodavana zastavica "ratno" na izvorni logotip Oslobođenja, označavajući time da se radi o ratnom izdanju lista srpsko Oslobođenje.

Jedan od razloga zašto ranija izdanja istočnosarajevskog Oslobođenja nisu kvalifikovana kao "ratna izdanja" jeste odluka Vlade bh. entiteta Republika Srpska da ne proglasi ratno stanje u Republici Srpskoj sve do pred kraj rata u Bosni i Hercegovini.

Značaj istočnosarajevskog Oslobođenja u bh. entitetu Republika Srpska opada nakon 1996. godine. Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma pojedine teritorije tog bh. entiteta, kao i dijelovi i općine tadašnjeg Istočnog Sarajeva pripadaju Federaciji Bosne i Hercegovine, a cjelokupno stanovništvo tih dijelova Istočnog Sarajeva se početkom 1996. godine iseljava u masovnom i organiziranom egzodusu na područje postdejtonskog Istočnog Sarajeva, širom bh. entiteta Republika Srpska, Srbije i šire.

Administativni centar entiteta se u posljeratnom razdoblju postepeno preseljava iz Istočnog Sarajeva u Banjaluku. Istočnosarajevskog Oslobođenje postaje tjednik sve do 10. rujna 2003. godine kada je izašao posljednji broj. Samo desetak dana kasnije, u rujnu 2003. godine, tjednik Oslobođenje je preimenovan u Novo Oslobođenje sa tendencijom da ponovo postane dnevni list. No, ubrzo je ugašen.

Literatura

Nosilac papskog kreta i prstena / Domazet, Ž. Novo Oslobođenje, Istočno Sarajevo, str. 13, 6. siječnja 2004.
Naša crkva je na opasnoj stranputici / Lazić, M, Novo Oslobođenje, Istočno Sarajevo, str. 14-15., 20. siječnja 2004.
Bževinski je zapanjujućom preciznošću još 1978. godine najavio krvavu tragediju SFRJ, Intervju / Novo Oslobođenje, Istočno Sarajevo, 2. prosinca 2003.

Vanjske poveznice

Oslobođenje
Logotip Datoteka:Oslobodjenje (Istočno Sarajevo) 9.8.1995. (1).jpg Naslovnica Oslobođenja za 9. kolovoza 1995.

Tip	dnevne novine tjednik
Format	berliner

Glavni urednik	Draženko Đukanović
Utemeljen	1992.
Političko usmjerenje	desnica
Jezik	srpski
Prestao izlaziti	2004.
Sjedište	Istočno Sarajevo, Bosna i Hercegovina