Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Oj Hrvatska mati

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Datoteka:Antemurale Christianitatis.jpg
Ferdo Quiqerez: Antemurale Christianitatis, 1892. (Mati Hrvatska prikazana kao »predziđe kršćanstva« u borbi protiv Osmanlija).

Oj Hrvatska mati (poznata i kao Zovi, samo zovi po stihovima pripjeva), hrvatska domoljubna pjesma nepoznatog autora iz 19. stoljeća. Nastala je u okvirima hrvatskog sveslavenstva i južnoslavenskih strujanja hrvatske politike u poilirskom i poslijepreporodnom dobu. Iz tih razloga prvo su je svojatali Jugoslaveni u Prvoj Jugoslaviji pod krinkom zbližavanja južnoslavenskim naroda pod srbocentričnom vlašću u Beogradu, a kasnije i Srbi koji u skladu sa velikosrpskom krilaticom »Srbi svi i svuda« nisu niti mijenjali hrvatski zapis pjesme koji spominje Liku, Dalmaciju, herceg-Bosnu, Kvarner i Istru koje je velikosprski nastrojena vlast prozivala »srpskim zemljama«, uz dodatak Crne Gore.[1]

Prema zapisima književnika Slavka Ježića pjesma se često pjevala na zagrebačkim ulicama 1920-ih o čemu je pisao i u svojoj knjižici o zagrebačkoj uličnoj i zabavnoj glazbi iz 1923. godine:[2]

"I doista, vani s ulice dopiralo je u sobu bučno pjevanje: Zovi, samo zovi! / Svi će sokolovi / Za te život dati!"

I Alfons Hribar piše 1929. u svojoj knjizi:[3]

"U vezu razmišljan o našoj narodnoj tragediji i đačkim nasim manifestacijama srpsko-hrvatske omladine "zovi samo zovi!" i narodni nas genij zove, jer je kucnuo odlučan čas, a mi Hrvati."

Pjesmu su otpjevali i Zlatni dukati te je pjesma postigla veliku popularnost tijekom Domovinskog rata. Nakon rata prerasla je u jednu od najpoznatijih hrvatskih domoljubnih pjesama te se redovito pjeva na športskim susretima, svečanostima, blagdanima i obljetnicama. Primjerice, nakon plasmana hrvatske nogometne momčadi u završnicu Svjetskog prvenstva u Rusiji 2018., predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović zapjevala je s Vatrenima pjesmu Oj Hrvatska mati tijekom proslave pobjede u svlačionici.[4]

Izvori

  1. Republika : mjesecnik za knjizevnost umjetnost i javna pitanja. Društvo hrvatskih književnika i Školska knjiga. Vol. 11: 480. 1945.
  2. Slavko Ježić (1923.). Brak male Ra: roman iz običnog života u veliko doba. Vijenac: vol. 1-2, str. 332
  3. Alfons Hribar (1929.). Jugoslavenska politika Srba, Hrvata, Slovenaca i Bugara. Grafički zavod »Gütenberg«, str. 194
  4. mn. Predsjednica u zagrljaju s Vatrenima, iz svlačionice se ori: Oj hrvatska mati, nemoj tugovati direktno.hr, 7. srpnja 2018. (pristupljeno 11. kolovoza 2018.)
Sadržaj