Oj Hrvatska mati

Datoteka:Antemurale Christianitatis.jpg

Ferdo Quiqerez: Antemurale Christianitatis, 1892. (Mati Hrvatska prikazana kao »predziđe kršćanstva« u borbi protiv Osmanlija).

Oj Hrvatska mati (poznata i kao Zovi, samo zovi po stihovima pripjeva), hrvatska domoljubna pjesma nepoznatog autora iz 19. stoljeća. Nastala je u okvirima hrvatskog sveslavenstva i južnoslavenskih strujanja hrvatske politike u poilirskom i poslijepreporodnom dobu. Iz tih razloga prvo su je svojatali Jugoslaveni u Prvoj Jugoslaviji pod krinkom zbližavanja južnoslavenskim naroda pod srbocentričnom vlašću u Beogradu, a kasnije i Srbi koji u skladu sa velikosrpskom krilaticom »Srbi svi i svuda« nisu niti mijenjali hrvatski zapis pjesme koji spominje Liku, Dalmaciju, herceg-Bosnu, Kvarner i Istru koje je velikosprski nastrojena vlast prozivala »srpskim zemljama«, uz dodatak Crne Gore.

Prema zapisima književnika Slavka Ježića pjesma se često pjevala na zagrebačkim ulicama 1920-ih o čemu je pisao i u svojoj knjižici o zagrebačkoj uličnoj i zabavnoj glazbi iz 1923. godine:

"I doista, vani s ulice dopiralo je u sobu bučno pjevanje: Zovi, samo zovi! / Svi će sokolovi / Za te život dati!"

I Alfons Hribar piše 1929. u svojoj knjizi:

"U vezu razmišljan o našoj narodnoj tragediji i đačkim nasim manifestacijama srpsko-hrvatske omladine "zovi samo zovi!" i narodni nas genij zove, jer je kucnuo odlučan čas, a mi Hrvati."

Pjesmu su otpjevali i Zlatni dukati te je pjesma postigla veliku popularnost tijekom Domovinskog rata. Nakon rata prerasla je u jednu od najpoznatijih hrvatskih domoljubnih pjesama te se redovito pjeva na športskim susretima, svečanostima, blagdanima i obljetnicama. Primjerice, nakon plasmana hrvatske nogometne momčadi u završnicu Svjetskog prvenstva u Rusiji 2018., predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović zapjevala je s Vatrenima pjesmu Oj Hrvatska mati tijekom proslave pobjede u svlačionici.