Oblasti u Kraljevini SHS
Oblast je bila upravna jedinica u Kraljevini SHS. Uvedene su Uredbom o podjeli zemlje na oblasti od 26. lipnja 1922. godine kojim je preustrojena Kraljevina SHS. Podijeljena je upravno na 33 oblasti. Postojale su do upravnog preustroja u banovine i proglašenja Kraljevine Jugoslavije Zakonom o nazivu i podjeli Kraljevine na upravna područja od 3. listopada 1929. godine.[1]
Iz granica oblasti nazirale su se promjene predratnih granica. "Slovenske" oblasti dobile su neke čisto hrvatske krajeve, "bh." oblasti tvorile su oblik BiH kao u Titovoj Jugoslaviji - imala je izlaz na more kod Neuma i ne kod Sutorine što je imala u Austro-Ugarskoj. "Srbijanske" oblasti su se proširile u južnu Ugarsku, uključujući i Baranju koja je u Austro-Ugarskoj bila jedno vrijeme dio Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije i nije bila dio iste županije kao i Bačka, te djelove sjeverne Kraljevine Crne Gore; "hrvatske" oblasti bile su tvorile oblik Trojednice, bez Zadra dodijeljenog Italiji, bez Baranje, Međimurja, Kastva itd.; "makedonske" oblasti bile su približne granicama Makedonije u Titovoj Jugoslaviji, "crnogorske" oblasti uglavnom su obuhvaćale granice predratne Kraljevine Crne Gore, bez sjevernih djelova, nešto veći istočni krak na Metohiji, s proširenjem na djelove Kraljevine Dalmacije (približno izborno područje Kotor i Budva), koji se zadržao i u Titovoj Jugoslaviji.[1]
Oblasti su nosile imena po sjedištima, rijekama ili po povijesnim pokrajinama. Oblasti u Kraljevini SHS bile su sljedeće:[1][2]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Ljubo Boban: Hrvatske granice od 1918. do 1993. godine, Školska knjiga, Zagreb/ HAZU, Zagreb, Zagreb, 1993., III. izd., str. 23., 24., 27. i 30.
- ↑ (srp.) Administrativna podela zemlje na oblasti 26.04.1922. god. (pristupljeno 9. travnja 2017.)
Vanjske poveznice
| |||||||