Njemačka zajednica u Belgiji
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir nesamostalni teritorij
Njemačka zajednica u Belgiji (Deutschsprachige Gemeinschaft Belgiens) je savezni entitet u Belgiji, koji je jedan od tri zajednice ove zemlje. Teritorij ove zajednice nalazi se na istoku Valonije u pokrajini Liège (Lüttich), okrug Verviers u kantonima Eupen i Sankt Vith.
Ovo je najmanji entitet (zajednica) u Belgiji prema površini i prema broju stanovnika.
Zemljopis
Područje Njemačke zajednice na sjeveru se nalazi na tromeđi Belgije, Njemačke i Nizozemske, na istoku graniči također s Njemačkom, a na jugu s Luksemburgom.
Njemačka zajednica u Belgiji sastoji se od devet općina. To su:
 |
|
Općine Malmedy i Weismes (fr. „Waimes“) pripadaju Francuskoj zajednici, te na potpadaju pod Njemačku zajednicu. Zbog zajedničke prošlosti često se neslužbeno devet općina njemačke zajednice i Malmedy i Weismes nazivaju „Istočna Belgija“, „Istočni kantoni“, „Eupen–Malmedy–St.-Vith“ ili „Eupen–Malmedy“.
Unutar Europske unije Njemačka zajednica je dio euroregije Meuse-Rajna i euroregije SaarLorLux.
Povijest
Tzv. „Istočni kantoni“ koji uz općine ove zajednice uključuju i općine Malmedy i Weismes, bili su dio Rajnske pokrajine u tadašnjoj Pruskoj u Njemačkoj sve do 1920. godine. Tada su okruzi (Landkreise) Eupen i Malmedy pripojeni Belgiji prema Versajskom ugovoru, nakon poraza Njemačke u Prvom svjetskom ratu. Stanovništvo pripojenog područja koje se protivilo prihvaćanju belgijske nacionalnosti i koje je priželjkivalo ponovno pripojenje Njemačkoj, bilo je prisiljeno na registraciju.
Sredinom 1920-ih, postojali su tajni pregovori između Belgije i Njemačke o prodaji pripojenog područja, kako bi se popravila financijska situacija u Belgiji. U pregovorima je spomenuta cijena od 200 milijuna maraka u zlatu.[1] Nakon francuske intervencije ovi pregovori su otkazani.
Ovo područje, kao i cijelu Belgiju, ponovno je okupirala Njemačka u Drugom svjetskom ratu. Istočni kantoni vraćeni su u sastav Njemačke. Stanovništvo je najvećim dijelom odobravalo ovo pripojenje. Nakon poraza Njemačke 1945., kantone ponovno pripaja Belgija. Zbog suradnje s nacistima belgijske vlasti provode degermanizaciju ovog područja.
Početkom 1960-ih, Belgija biva podijeljena u četiri jezična područja, nizozemsko, francusko, dvojezično u Bruxellesu, te njemačko u istočnim kantonima. Godine 1973., osnovane su tri zajednice i tri regije sa znatnom autonomijom. Tada je osnovan i Parlament Njemačke zajednice (Rat der Deutschsprachigen Gemeinschaft). Danas Njemačka zajednica uživa znatnu razinu autonomije, pogotovo u pogledu kulture i jezika, ali je i dalje dio Valonije. Zadnjih nekoliko godina u Belgiji se vode rasprave o izdvajanju Njemačke zajednice iz Valonije i osnivanju posebne njemačke regije u Belgiji. Jedan od najžešćih zagovornika potpune regionalne autonomije je ministar predsjednik Njemačke zajednice Karl-Heinz Lambertz.
Stanovništvo
1. siječnja 2010. u Njemačkoj zajednici živjelo je 75.222 stanovnik (84,9 stan./km²). 60 % stanovništva živjelo je u kantonu Eupen (sjeverni dio), a 40 % u kantonu St. Vith (južni dio). Odnos gustoće stanovnika između dva kantona vrlo je različit:
- kanton Eupen: 190,4 stan./km²
- kanton St. Vith: 46,3 stan./km²
Od oko 75.000 stanovnika, 18,4 % čine stranci (većinom njemačkog podrijetla). 89 % stranaca živi u kantonu Eupen.
U Njemačkoj zajednici zaposleno je oko 21.000 osoba. Stopa nezaposlenosti od 8,3 % je jedna od najnižih u Valoniji.
Jezik
Stanovništvo većinom koristi standardni njemački jezik u upravu, školstvu, crkvi, te u međusobnim odnosima. Uz standardni njemački koriste se i dva njemačka dijalekta:
- kanton Eupen: donjofrankonski i ripuarski
- kanton St. Vith: mozelski frankonski i ripuarski
Najznačajnija jezična manjina, koja se nalazi na sjeveru općina Kelmis, Lontzen i Eupen, govori francuski.
Religija
Stanovništvo je najvećim dijelom rimokatoličke vjeroispovijesti. Područje je podijeljeno u tri dekanata s 32 župe, koje su dio biskupije u Liègeu. Također ovdje postoji i manja protestantska zajednica.
Politika
Kao i ostale zajednice u Belgiji, i njemačka ima autonomiju u područjima obrazovanja, kulture, zdravstva, pomoći osobama, te u upotrebi vlastitog jezika kao službenog u upravi i u drugim područjima. I jedan zastupnik Europskog parlamenta (od 22 belgijska) bira se na području Njemačke zajednice. Osim toga, zajednica ima i vlastiti javni RTV-servis na njemačkom jeziku, BRF (Belgischer Rundfunk) koji emitira jedan televizijski i tri radio kanala.
Autonomija Njemačke zajednice u Belgiji isticana je kao primjer željene vrste konstitutivnosti i autonomije bosanskohercegovačkih Hrvata.[2][3][4][5][6]
Zakonodavna vlast
Zakonodavno tijelo je od 1984. Parlament Njemačke zajednice (Parlament der Deutschsprachigen Gemeinschaft) koji se sastoji od 25 zastupnika koji se biraju glasovanjem na mandat od pet godina. U trenutnom mandatu od 2004. do 2009. stranke i zastupnici u parlamentu su:
| Stranka | Z. mjesta | |
|---|---|---|
| Kršćansko-socijalna stranka (CSP) | 8 | |
| • | Stranka za slobodu i napredak (PFF) | 5 |
| • | Socijalistička partija (SP) | 5 |
| • | Stranka germanofonih Belgijanaca i Juropa (PJU-PDB) | 3 |
| Ecolo | 2 | |
| Vivant | 2 | |
| Ukupno |
25 | |
Stranke koje su trenutno na vlasti označene su točkom (•)
Parlament Njemačke zajednice daje jednog senatora koji predstavlja Njemačku zajednicu na saveznoj razini.
Izvršna vlast
Izvršnu vlast čini vlada Njemačke zajednice. Trenutno se ona sastoji od koalicije PFF-a, SP-a i PJU-PDB-a). Vlada se sastoji od četiri ministra:
- Karl-Heinz Lambertz (SP): ministar predsjednik (premijer), financije, unutarnji poslovi i vanjski odnosi.
- Bernd Gentges (PFF): socijalni poslovi i zaposlenost.
- Oliver Paasch (PJU-PDB): obrazovanje
- Isabelle Weykmans (PFF): kultura, mladi, mediji.
Ministri predsjednici
| Ime | Početak mandata | Kraj mandata | Stranka |
|---|---|---|---|
| Bruno Fagnoul | 30. siječnja 1984. | 11. studenog 1986. | PFF |
| Joseph Maraite | 11. studenog 1986. | 6. srpnja 1999. | CSP |
| Karl-Heinz Lambertz | 6. srpnja 1999. | danas | PS |
Vanjske poveznice
- (njem.)
- PREUSMJERI Predložak:Nld oznaka(fr.)(engl.)Službena stranica Njemačke zajednice
- (njem.)
- PREUSMJERI Predložak:Nld oznaka(fr.)(engl.)Parlament Njemačke zajednice
Izvori
- ↑ Povijest Njemačke zajednice
- ↑ Koja su prava njemačke zajednice u Belgiji a koja hrvatskog naroda u BiH?, poskok.info, 1. ožujka 2015.
- ↑ Z.S.: Nijemci u Belgiji s manje od 1% stanovništva imaju svoj parlament i javni RTV kanal, bljesak.info, 2. ožujka 2015.
- ↑ Vasilj, Miroslav: "Etničke zajednice u Švicarskoj imaju RTV kanale, ne i u BiH", Večernji list BiH, 4.9.2011
- ↑ Raspudić, Nino: "Stare igre i nakon novih izbora", Nezavisne novine, 17.11.2014
- ↑ Krešić, Zoran: "Zašto je treći entitet tabu-tema za političare u Hrvatskoj i BiH?", Večernji list, 5.3.2015.
| |||||||||||||
