Niziron

Niziron; Nisiros; Νίσυρος
Podatci
Smještaj	Egejsko more
Koordinate	36°58′ S 27°16′ I
Država	Grčka
Glavno naselje	Mandraki
Površina	41.6 km² km2
Broj stanovnika	948

Niziron ili Nisiros (grčki: Νίσυρος) je mali grčki vulkanski otok i općina iz otočne skupine Dodekanez u istočnom Egeju. Nalazi se između otoka Kos i Tilos, kružnog je oblika, promjera od 8 km, ima površinu od 41.6 km².^[1] Pored Nizirona nalazi se nekoliko manjih otočića, najveći od njih je Giali (samo 10 stanovnika) kao i nenaseljeni otoci Pakeja, Pergusa, Kandeliusa, Agios Antonios i Strogili. Općina ima 50.055 km² te 948 stanovnika.

Zemljopisne osobine

Niziron je veći otok sa slike, u desnom uglu

Stefanos, najveći krater otočkog vulkana

Otok je zapravo izdignuta vulkanska masa nad morem, gora s najvišim vrhom Profitis Elias od 698 m., na njoj se u središtu nalazi nekoliko vulkanskih kratera. Obale Nizirona su uglavnom stjenovite ili šljunčane, a ima i nekoliko pješčanih plaža (uglavnom na sjeveroistočnom dijelu). Otočki vulkan je aktivan (ali bez erupcija), sa brojnim fumarolama iz kojih kulja para. Posljednja velika erupcija vulkana zbila se 1888., nakon manjih erupcija pepela 1871. i 1873. godine uz povećanu seizmičku aktivnost. Zbog ponovne seizmičke aktivnosti tijekom 1996. – 1997. godine, Europska unija je uputila međunarodnu ekipu znanstvenika koja od tada pozorno prati i studira vulkansku aktivnost na otoku u okviru projekta GEOWARN. Ustanovljeno je da morsko dno između otoka između Niziron, Kos, Giali posjeduje cijeli vulkanski kompleks.

Naselja na otoku

Niziron je povezan brodskim linijama s Pirejom i otokom Kos, uz to ljeti prometuju i brojni izletnički brodovi iz sela Kardamena na obližnjem Kosu.

Otok ima i helidrom. Najveće naselje na otoku, središte uprave i glavna luka je Mandraki, sa svojih 682 stanovnika. Ostala naselja su Paloj (167 stanovnika), Nikeja (48 stanovnika) i Emporios (25 stanovnika). Prema popisu stanovništva iz 2001., općina Niziron imala je ukupno 948 stanovnika uključivo i desetoricu koji žive na otoku Giali.

Turizam nije baš jako razvijen kao što je to slučaj na drugim grčkim otocima. Zbog toga su nalazišta perlita (vulkanskog stakla) i plovučca (također kamena vulkanskog porijekla) sa obližnjeg otoka Gialija glavni su izvor prihoda otočana. Uz to otočani se intenzivno bave i poljoprivredom, na svojim terasastim poljima, tako da se gotovo ništa od hrane ne dovozi s kopna.

Povijest otoka

Prema grčkoj mitologiji, otok je nastao kad je bog mora Posejdon, odlomio dio otoka Kos i bacio ga na giganta Polibota da ga zaustavi u bijegu, taj otkinuti dio Kosa pao je u more i tako je nastao današnji otok Niziron. Antički naziv otoka Niziron bio je Porfiris. Pored Mandrakija pronađene su dijelovi zidina iz 5. stoljeća prije Krista, koji su okruživali otočku akropolu.

Kultura

Glavni trg s restoranom u Nikeji

Tipični proizvod Nizirona je sumada, bezalkoholno piće s okusom badema. Otok ima puno crkava i četiri manastira u kojima danas nema monaha, već se u njima odvijaju samo rijetke vjerske proslave. Najveći i najznačajniji manastir je Panagia Spiliani (Blažena Djevica Marija od pećine) pored gradića Mandraki. Podignut je tik do srednjovjekovne utvrde koju su izgradili vitezovi Ivanovci nakon zauzeća otoka 1315. godine.