Toggle menu
244 tis.
67
18
623,7 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Nikolaj Vladimirovič Hanikov

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Nikolaj Vladimirovič Hanikov (Čekalin, 24. listopada 1819.Rambouillet, 3. studenog 1878.), ruski orijentalist, povjesničar, etnograf i diplomat, član Akademije znanosti u Sankt Peterburgu od 1852. godine.

Maturirao je 1836. godine, a pet godina kasnije odlazi na dvogodišnju diplomatsku misiju predvođenu K. F. Butenevom. Njegov „Opis Buharskog kanata” jedan je od prvih znanstvenih radova o tim krajevima. Godine 1845. Hanikov se pridružio diplomatskom uredu u Zakavkazju gdje je nastavio sa znanstvenim radom. Ondje je napisao djela „O muridizmu i muridima”, „O promjenama razine Kaspijskog mora”, te prijevod i analizu Hazinijeve „Knjige o vagi mudrosti” (arap. Kitab mizan al-hikmat).

Između 1850. i 1855. godine Hanikov je bio predsjednikom novoutemeljenog kavkaskog ogranka Ruskog geografskog društva i vodio je ruske ekspedicije sjeverozapadnim iranskim regijama, a između 1850. i 1855. služio je i kao glavni konzul u Tabrizu. Koncem 1850-ih godina vodio je znanstvene ekspedicije i u Horasanu, a njegov istraživački materijal kasnije je poslužio njemačkim kartografima poput H. Kieperta i J. Sulzera.

Od 1960. godine Hanikov je živio uglavnom u Parizu gdje se družio s književnikom I. S. Turgenjevom i određenim revolucionarima poput A. I. Hercena čije je radove i pisma sačuvao. Hanikov je napisao dvije knjige o putovanju Horasanom za što je nagrađen velikom zlatnom medaljom Pariškog geografskog društva, a također je na ruski jezik preveo i nadopunio prvi dio Ritterovog Irana (iz serije Geografija Azije) i objavio ga 1874. godine u Sankt Peterburgu. Dana 3. studenog 1878. godine umro je u Rambouilletu pokraj Pariza.

Opus

  • (eng.) Bokhara; its amir and its people (London, 1845.)
  • (fra.) Note sur le Yarligh d'Abou-Said-Khan conservé sur les murs de la mosquée d'Ani (Tbilisi, 1852.)
  • (rus.) O niekotorykh arabskikh nadpisiakh v Derbendie i Baku (Sankt Peterburg, 1857.)
  • (rus.) O peremezhaiushchikhsia izmieneniiakh urovnia Kaspiiskago Moria (Tbilisi, 1853.)
  • (eng.) Analysis and extracts of Kitāb mizan al-hikmat, Book of the balance of wisdom, an Arabic work on the water-balance (Boston, 1859.)
  • (fra.) Lettre à M. Reinaud (...) concernant un plan archeologique de Herat (Pariz, 1860.)
  • (fra.) Mémoire sur la partie méridionale de l'Asie centrale (Pariz, 1861.)
  • (fra.) Mémoire sur les inscriptions musulmanes du Caucase (Pariz, 1862.)
  • (fra.) Études sur l'instruction publique en Russie (Pariz, 1865.)
  • (nje.)(rus.) Die Sammlung von morgenländischen Handschriften (Sankt Peterburg, 1865.)
  • (fra.) Mémoire sur Khâcâni, poëte persan du XIIe siècle (Pariz, 1865.)
  • (fra.) Mémoire sur l'ethnographie de la Perse (Pariz, 1866.)

Literatura

  • (rus.) Halfin, Naftula Aronovič; Rassadina, Ekaterina Fedorovna (1977.). N. V. Chanykov - vostokoved i diplomat. Moskva: Nauka, OCLC 67167137.