Toggle menu
243,9 tis.
68
18
626,4 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Crnogorci u Vojvodini

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Crnogorci u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema naseljima.
Crnogorci u Vojvodini prema popisu 2002.

Crnogorci su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini, u Srbiji.

Jezik i vjera

Govore crnogorskim i srpskim jezikom. Po vjeri su pravoslavni. Do 1990-ih su bili pod nadležnošću Srpske pravoslavne Crkve, a 2000-ih postoje inicijative da se podrede Crnogorskoj pravoslavnoj Crkvi te se u tom pravcu inicijativa usmjerila prema izgradnji crnogorske crkve u Lovćencu.

Temelji hrama Crnogorske pravoslavne crkve u Lovćenu posvećeni su srpnja 2008. a svečanosti je bio nazočan Mihailo, crnogorski crkveni poglavar sa svećenstvom. [1]

Hram u Lovćencu posvećen je Svetom Ivanu Crnojeviću Pravednom

Naseljenost

Prema popisu iz 2002. u Vojvodini je živjelo 35.513 Crnogoraca, što ih je činilo 6. po brojnosti nacionalnom zajednicom. Broj vojvođanskih Crnogoraca je veći od broja Crnogoraca (koji su se izjasnili kao Crnogorci) u užoj Srbiji, gdje ih je prema popisu bilo 33.536.

Najviše ih je u Bačkoj u općinama Vrbas, gdje čine 24,79%, Mali Iđoš (20,83%) i u Kula, gdje čine 16,34%.

Naselja sa apsolutnom ili relativnom većinom Crnogoraca su Lovćenac u općini Mali Iđoš, gdje čine 56,86%, Kruščić u općini Kula sa 32,64% i Savino Selo u općini Vrbas sa 38,20%. Nekad je i selo Bačko Dobro Polje u općini Vrbas imalo crnogorsku većinu; 1971. su prema popisu činili 55,39%, dok je prema popisu od 2002. bilo 57,17% Srba i 38,18% Crnogoraca.

Podatci o brojnosti Crnogoraca mogu varirati jer je postojala podvojenost i nestalnost u izjašnjavanju Crnogoraca kao Crnogorci, jer ih se dio izjasnio kao Srbi, osobito nakon što se raspala SFRJ, o čemu najbolje svjedoče rezultati popisa u matičnoj domovini, Crnoj Gori 1981., 1991. i 2002..

Povijest

Na područje današnje Vojvodine su u najvećem broju došli u 20. st. za Jugoslavije, osobito nakon Drugog svjetskog rata. To je bilo dijelom planskog koloniziranja Vojvodine u kojoj je po određenoj kvoti sudjelovala NR Crna Gora. Drugi razlog je doseljavanje u Vojvodinu kao posljedica gospodarske migracije, a veliki broj Crnogoraca u Vojvodini danas čini i osoblje iz JNA koje se odlaskom JNA iz drugih republika bivše SFRJ preselilo u Vojvodinu.

Kultura

Sjedište Društva Crnogoraca u Srbiji imena Krstaš je u Lovćencu.

Stanje po popisima

Statistike prije 2. svjetskog rata Crnogorce u Vojvodini ne spominju ili ih bilježe kao Srbe.

Željeznička postaja u Lovćencu 2003..
  • 1948.: 30.589 (1,9%)
  • 1953.: 30.516 (1,8%)
  • 1961.: 34.782 (1,9%)
  • 1971.: 36.416 (1,9%)
  • 1981.: 43.304 (2,1%)
  • 1991.: 47.289 (2,3%)
  • 2002.: 35.513 (1,75%)

Vidi još

Izvori

Vanjske poveznice