Nelson Algren
| Nelson Algren | |
| Nelson Algren Nelson Algren, 1956. | |
| Rodno ime | Nelson Ahlgren Abraham |
|---|---|
| Rođenje | Datoteka:Flag of the United States.svg Detroit, 28. ožujka 1909. |
| Smrt | Datoteka:Flag of the United States.svg Long Island, 9. svibnja 1981. |
| Uzrok smrti | srčani udar |
| Posljednje počivalište | Datoteka:Flag of the United States.svg Long Island, New York |
| Nacionalnost | amerikanac |
| Etnicitet | bijelac |
| Državljanstvo | Datoteka:Flag of the United States.svg SAD |
| Obrazovanje | Sveučilište Illinois u Urbana-Champaignu |
| Zanimanje | pisac |
| Vjera | judaizam |
Nelson Algren (Detroit, 28. ožujka 1909. — Long Island, 9. svibnja 1981.) je bio američki pisac.[1]
Životopis i karijera
Rođen je kao Nelson Ahlgren Abraham u Detroitu, a odrastao je u Chicagu. Otac mu je bio švedski imigrant koji je zbog židovske supruge konvertirao na judaizam.[1] Djetinjstvo je proveo u radničkoj četvrti South Side. Osnovnu i srednju školu je završio u Chicagu, a godine 1931. je diplomirao novinarstvo na sveučilištu Illinoisa u Urbana-Champaignu.
Zbog Velike gospodarske krize nije mogao naći posao u struci, pa je bio prisiljen zarađivati kao život kao radnik na benzinskoj pumpi u Texasu, kada je i napisao svoju prvu priču "So Help Me", 1933. godine. Veliku depresiju u Chicagu je realistički opisao te njegovo sirotinjsko i kriminalno okružje.[1][2][3] Prije povratka kući je ukrao pisaći stroj iz jedne napuštene škole, ali je uhvaćen i osuđen na tri godine zatvora. Iako je iza rešetaka proveo nekoliko mjeseci te je uvjetno pušten, iskustvo je ostavilo trajan pečat na njegov život, ali i opus. Upoznavši zatvorski život, Algren se otada stalno identificirao s kriminalcima, gubitnicima i društvenim otpadnicima.
Svoj prvi roman Somebody in Boots je objavio 1935., a u Never Come Morning iz 1942. godine, se bavio životom besperspektivnom mladog kriminalca.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata se prijavio u vojsku i služio na europskom ratištu kao običan vojnik. Poslije rata je nastavio spisateljsku karijeru, a slavu je stekao s nagrađenim romanom The Man With the Golden Arm, prikazom života narkomana koji je kasnije adaptiran u hvaljeni film s Frankom Sinatrom u glavnoj ulozi.
Algren je također bio poznat po strastvenoj ljubavnoj vezi s francuskom spisateljicom Simone de Beauvoir, čije je najintimnije detalje ona iznijela u svojoj knjizi The Mandarins.[1]
Algren je bio poznat po ljevičarskim i nonkonformističkim političkim stavovima,[1] a pred kraj života se zanimao za slučaj Rubina Cartera, crnog boksača optuženog za ubojstvo.
Smrt
9. svibnja 1981. je doživio srčani udar u svojoj u kući u Sagu Harboru.[4]
Bibliografija
- Somebody in Boots (1935.)
- Never Come Morning (1942.)
- The Neon Wilderness (1947.)
- The Man with the Golden Arm (1949.)
- Chicago: City on the Make (1951.)
- A Walk on the Wild Side (1956.)
- Nelson Algren's Own Book of Lonesome Monsters (1962.)
- Who Lost an American? (1963.)
- Conversations with Nelson Algren (1964.)
- Notes from a Sea Diary: Hemingway All the Way (1965.)
- The Last Carousel (1973.)
- The Devil's Stocking (1983.)
- America Eats (1992.)
- He Swung and He Missed (1993.)
- Nonconformity (1994.)
- The Texas Stories of Nelson Algren (1994.)
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ Algren, Nelson, enciklopedija.hr, pristupljeno 22. srpnja 2018.
- ↑ Algren, Nelson, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 22. srpnja 2018.
- ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb