Nedjeljko Dugonjić Vrhovčić
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
| Nedjeljko Dugonjić Vrhovčić | |
|---|---|
| Puno ime | Nedjeljko Dugonjić Vrhovčić |
| Rođenje | 19. ožujka 1885. Vareš 
|
| Smrt | 2. listopada 1918. Visoko
|
| Zanimanje | svećenik |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Književne vrste | poezija, pripovijest, vjerski sadržaji, povijesni osvrti |
| Portal o životopisima | |
Nedjeljko Dugonjić Vrhovčić (Vareš, 19. ožujka 1885. – Visoko, 2. listopada 1918.) bio je hrvatski i bosanskohercegovački [1] pjesnik, pripovjedač, pisac povijesnih zabilježaka, vjersko-poučnih članaka i refleksija.
Životopis
Osnovnu školu završio je u Varešu, gimnaziju u Gučoj Gori i Visokom, novicijat u Fojnici, gdje je pristupio franjevcima, filozofsko-teološki studij u Livnu i Sarajevu. 1909. se zaredio za svećenika. Bio je kapelan u Jajcu, Tuzli i Varešu, nastavnik u Visokom te urednik Glasnika sv. Ante. Također se bavio fotografijom i glazbom.[2]
Djela
- Kraljici Hrvata (pjesme, 1912.)
- Svibanjske ruže (propovijedi, 1914.)
- Ratni zvuci (pjesme, 1914.)
- Zabavni i poučni kalendar za prostu godinu 1914. (1914.)
- Ratna razmatranja (1916.)
Izvori
- ↑ Mirko Marjanović, Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo, 2001.
- ↑ Hrvatski biografski leksikon Anto Slavko Kovačić: Nedjeljko (Ivan) Dugonjić Vrhovčić, LZMK, 1993. (pristupljeno 10. svibnja 2018.)