Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Naftna geologija

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Naftna geologija ili točnije imenovana Geologija ležišta ugljikovodika zasebno je područje unutar geologija kao znanstvene grane. Obuhvaća brojne zasebne discipline kao izrazite specijalnosti razvijane desetljećima, a u cilju boljega opisivanje ležišta nafte i plina, te dobivanja većega konačnog iscrpka iz istih.

Obuhvaća raznovrsne studije koje se bave postojanjem parametara kojima je određeno ležište, a to su postojanje matičnih stijena, migracijskog puta, zamke, izolatora i rezervoara (rezervoarske stijene, kolektori ili ležišta). Geologija ležišta ugljikovodika usko je povezana s drugim geološkim ili srodnim disciplinama poput:

Matične stijene

Predstavljaju pelitne sedimente, bogatije organskom tvari (od 0,5 % naviše) u kojima se djelovanjem temperature i vremena generirala dovoljna količina ugljikovodika (nafte i/ili plina) koja je mogla biti "istisnuta" do potencijalnog rezervoara.

Migracijski put

Nakon generiranja ugljikovodika u prirodi (podzemlju) mora postojati migracijski put kroz dovoljno propusne sedimente, gdje će uzgon djelovati na način da ugljikovodici (lakši od vode koja najvećim dijelom zasićuje stijene u podzemlju) mogu migrirati prema površini i na tome putu biti uhvaćeni u rezervoarske stijene.

Zamka

Pojam zamke obuhvaća oblik stijena u podzemlju (strukturu) povoljan za nakupljanje i relativno mirovanje kroz duže vrijeme (u geološkom smislu) bilo kojega fluida, u ovome slučaju ugljikovodika. Najpoznatija zamka je antiklinala, struktura zatvorena sa sve četiri strane, odnosno oblika "kupole". Ako zamislimo polovicu "kinder jaja" napunjenu uljem i otvorenim dijelom uronjenim u vodu, približno smo dobili sliku antiklinale. Iz takvoga zatvorena prostora ugljikovodici, lakši od vode, ne mogu pobjeći osim ako sama struktura nije razlomljena nekim poremećajem, recimo rasjedom.

Izolatorske stijene

Vrsta stijena, najčešće pelitnih poput lapora, glina, šejlova, koja sprječavaju da fluidi teku kroz njih. Struktura bez izolatorskih stijena ne može biti zamka.

Rezervoarske stijene

Vrsta stijena, dobre poroznosti i propusnosti, u kojima se fluidi mogu nakupiti, odnosno kroz njih prolaziti. Struktura bez rezervoarskih stijena ne može biti zamka.