Toggle menu
309,2 tis.
63
18
534,4 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Naftalen

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Trodimenzionalni izgled naftalena

Naftalen (prema: nafta; stariji naziv: naftalin i naftadin; C10H8), kondenzirani aromatski ugljikovodik.

Dobivanje

Dobiva se iz katrana kamenog ugljena ili rafinerijskih proizvoda

Svojstva i osobine

Tvori tanke listićaste kristale karakteristična i prodorna mirisa. Talište mu je na 81 °C, a vrelište na 218 °C. Hlapi s vodenom parom i lako sublimira. Gori svijetlim plamenom, pri čem nastaje velika količina čađe i crnog dima. Netopljiv je u vodi, topljiv u vrućem alkoholu, benzenu, kloroformu i eteru.

Oksidacijom s primjerice kalijevim permanganatom se dobiva ftalna kiselina.

Poznate su i dva otapala i goriva izvedena iz naftalena: deklain (dekahidronaftalen; C10H18) i tetralin (tetrahidronaftalen; C10H12)

Upotreba

Pakirao se je staklenim tamnim posudama. Danas je izbačen iz uporabe jer je kancerogen.
Nekad je imao široku uporabu za konzerviranje drva i kao štavilo za kožu, kao insekticid, u prvom redu protiv moljaca (kao mirišljave kuglice). U najvećim količinama se je rabio kao sirovina u kemijskoj industriji: hidrogenacijom daje goriva, te otapala tetralin i dekalin, organskom sintezom naftole, naftilamine, naftalensulfokiseline i druge međuproizvode industrije bojila, lijekova, mirisa, polimernih materijala, omekšivača i dr..

Izvor

  • Hrvatska enciklopedija, Broj 7 (Mal-Nj), str. 558. Za izdavača:Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. ISBN 953-6036-29-0 (cjelina) i 953-6036-32-0