ALBERTINA | |
---|---|
Osnovan | 1805. |
Smještaj | Albertinaplatz, 1010, Beč, Austrija |
Vrsta | Umjetnički muzej |
Broj posjetitelja | 610.000 (2012.)[1] |
Ravnatelj | Dr. Klaus Albrecht Schröder |
Pristup javnim prijevozom | U1, U2, U4 (Karlsplatz) |
Službena stranica | albertina.at |
Albertina je bečki muzej u kojem se čuva jedna od najvećih i najpoznatijih grafičkih zbirki na svijetu s oko 65.000 crteža i preko milijun grafika. Muzej je smješten u palači svog osnivača, nadvojvode Alberta Kasimira von Sachsen-Teschena, po kojemu je dobio i ime. Nalazi se u samom središtu Beča u neposrednoj blizini čuvene Bečke državne opere i Hotela Sacher.

Povijest
Nadvojvoda Albert postavio je grafičku zbirku sedamdesetih godina 18. stoljeća u dvorcu Pressburg, u kojem je obitavao kao guverner Kraljevine Ugarske od 1765. do 1781. godine. Na današnjem mjestu u bečkoj palači Nadvojvode Albrechta, Albertina se nalazi od 1795. godine, a za javnost je prvi put otvorena 1822. godine. Po Albertovoj smrti zbirka i sama palača pripali su njegovim nasljednicima - nadvojvodama Karlu te kasnije Albrechtu i Friedrichu, koji su nastavili s obogaćivanjem grafičke zbirke.
Od 1919. godine zbirka je u posjedu Republike Austrije, te se 1920. spaja sa zbirkom grafika bivše Carske dvorske biblioteke. Zbirka i palača u kojoj je smještena nose od 1921. godine današnji naziv Albertina.
Kolekcija
U muzeju se između ostalih čuvaju i djela Leonarda da Vincija, Michelangela, Raffaela, Peter Paul Rubensa, Oskara Kokoschke, Rembrandta, Albrechta Dürera, Gustava Klimta i Egona Schielea.
-
Leonardo da Vinci, Skica za Posljednju večeru, oko 1494. -
Albrecht Dürer, Zec, 1502., 25 x 23 cm -
Rafael, Gospa od nara, oko 1504. -
Hieronymus Bosch, Čovjek-drvo, bakropis, oko 1505. -
Michelangelo Buonarroti, Pieta, oko 1530. -
Pieter Bruegel Stariji, Velika riba jede male ribe, oko 1556. -
Hans Holbein mlađi, Loš rat, bakropis -
Peter Paul Rubens, Portret sina Nicolaasa, oko 1626. -
Rembrandt, Slon, 1637. -
Jean-Antoine Watteau, Dijana na kupanju, oko 1715. -
Giovanni Battista Tiepolo, Gospa s Djetetom i svecom, oko 1755. -
Jean-Honoré Fragonard, Djevojka sa svizcem, pastel -
Alexander Roslin, Nadvojvoda Albert von Sachsen-Teschen, 1777. -
Alexander Roslin, Nadvojvotkinja Marija Kristina Lubimirska, 1778. -
John Henry Fuseli, Terezije proriče Odiseju, oko 1783. -
Francisco de Goya, Slijepi radnik, oko 1818. -
Caspar David Friedrich, Arkona u zalasku, crtež -
Jakob Alt, Veliki trg sa Šibenskom katedralom, 1841. -
Rudolf von Alt, Katedralni trg u Splitu, 1841. -
Alfred Sisley, Obale rijeke Loing, 1877. -
Henri de Toulouse-Lautrec, Bijeli konj Gazelle, 1881. -
Paul Cézanne, Farma u Normandiji, oko 1885. -
Gustav Klimt, Dama u ogrtaču, oko 1897. -
Pierre-Auguste Renoir, Portret djevojčice -
Edgar Degas, Dvije plesačice, oko 1905. -
Edvard Munch, Zimski krajolik -
Ernst Ludwig Kirchner, Ženski akt (dodo) -
Paul Signac, Venecija, ružićasti oblak, 1909. -
Alexei Jawlensky, Djevojka s cvjetnim šeširom, 1910. -
August Macke, Obojena kompozicija oblika, 1914. -
Claude Monet, Jezero s lopočima, oko 1918.
-
Amedeo Modigliani, Djevojka u košulji, oko 1918.
-
Kazimir Maljevič, Čovjek u suprematističkom krajoliku
-
Chaim Soutine, Fazan, oko 1924.
Izvori
- ↑ Broj posjetitelja Albertine, 20. prosinca 2012., wien.orf.at (njem.) Pristupljeno 4. kolovoza 2017.