Muhamed Bekir Kalajdžić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Muhamed Bekir Kalajdžić
Rođenje Mostar, 22. listopada 1892.
Smrt Sarajevo, 10. rujna 1963.)
Zanimanje književnik, nakladnik
Nacionalnost Bošnjak


Muhamed Bekir Kalajdžić (Mostar, 22. listopada 1892. - Sarajevo, 10. rujna 1963.), bosanskohercegovački književnik i nakladnik, koji je kao tinejdžer osnovao časopis Biser.[1]

Životopis

Muhamed Bekir Kalajdžić je rođen u gradu Mostaru, gdje je odrastao. U rodnom mjestu je završio mekteb i dvije godine trgovačke škole.[2][3] Nakon što je izbačen iz škole zbog lošeg ponašanja, Kalajdžić je kupio tiskaru i počeo radio na otvaranju knjižare, s ciljem prikupljanja i očuvanja bošnjačkih, turskih i arapskih književnih djela.[4]

Biser

Muhamed Bekir Kalajdžić je u Mostaru živio sa skupinom mladih bošnjačkih pisaca; Abdurezak Hivzi Bjelevac, Husein Dubravić, Salih-beg Bakamović, Mirhab Karišiković, Omer Balić i Muhamed Behlilović. Uz njihovu pomoć, Kalajdžić je 1. prosinca 1911. godine je u Mostaru s podružnicom u Trebinju osnovao prvu bošnjačku knjižaru i tiskaru.[5][6][7][8][9] Ova skupina književnika je bila snažan sustav podrške Kalajdžiću kao izdavaču i mladom vlasniku trgovine. Dana 1. lipnja 1912. Kalajdžić je pokrenuo časopis Biser. Ovaj časopis se prvo tiskao kao mjesečnik, a 1913. i u dvomjesečnom obliku. Časopis je trebao biti nepolitička zamjena za propali politički časopis Behar.[10] Jedan od najvažnijih poteza u Kalajdžićevom nakladničkom i uredničkom radu bilo je zapošljavanje pjesnika Muse Ćazima Ćatića koji je pisao poeziju i eseje za Biser, ali je dao i doprinos prijevodima brojnih turskih i arapskih studija i knjiga za Muslimansku knjižnicu (Muslimanska biblioteka) koju je Kalajdžić osnovao.[11][12][13] Glavna tema ovih publikacija bio je islam i bošnjačka kultura, ali i djela iz književnosti, didaktike i udžbenika.

Prvi svjetski rat prekinuo je rat Bisera posao od 1914. do 1918., kada je Kalajdžić ponovo počeo izdavati časopis, ali je vrlo brzo ponovo ugašen.

Izvori

  1. (5 April 2011). Biser, na prago stote godišnjice ID: biser_na_prago_stote_godisnjice.
  2. (1982). Sabrana djela Dr. O. Dominika Mandića: Bosna i Hercegovina : Sv. 3. Etnička povijest Bosne i Hercegovine ID: 1982-sabrana_djela_dr_o_dominika_mandica_bosna_i_hercegovina_sv_3_etnicka_povijest_bosne_i_hercegovine.
  3. (1998). Istaknuti Bošnjaci ID: 1998-istaknuti_bosnjaci.
  4. (1992). Zaboravljena baština ID: 1992-zaboravljena_bastina.
  5. (1990). Bosansko-muslimanska književnost u doba preporoda: 1887-1918 ID: 1990-bosansko_muslimanska_knjizevnost_u_doba_preporoda_1887_1918.
  6. (2004). Glasnik Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini ID: 2004-glasnik_rijaseta_islamske_zajednice_u_bosni_i_hercegovini.
  7. . Dobri Bosnjani ID: dobri_bosnjani.
  8. (2004). Prilozi za povijest islamskog mišljenja u Bosni i Hercegovini XX stoljeća ID: 2004-prilozi_za_povijest_islamskog_misljenja_u_bosni_i_hercegovini_xx_stoljeca.
  9. (1979). Odjek, Volume 32 ID: 1979-odjek_volume_32.
  10. (2001). Anali Gazi Husrev-begove bibliotheke ID: 2001-anali_gazi_husrev_begove_bibliotheke.
  11. (2003). Hercegovina, Volumes 15-16 ID: 2003-hercegovina_volumes_15_16.
  12. (1965). Musa Ćazim Ćatić: Studija ID: 1965-musa_cazim_catic_studija.
  13. (1990). Biserje: antologija muslimanske književnosti ID: 1990-biserje_antologija_muslimanske_knjizevnosti.

Vanjske poveznice