Moruzgve
| Moruzgve | |
|---|---|
| |
| Sistematika | |
| Domena: | Eukarioti |
| Carstvo: | Animalia |
| Podcarstvo: | Metazoa |
| Superdivizija: | Eumetazoa |
| Natkoljeno: | Coelenterata |
| Koljeno: | Cnidaria |
| Razred: | Anthozoa |
| Podrazred: | Hexacorallia |
| Red: | Actiniaria |
| Raznolikost | |
| 46 porodice | |
| Podredovi | |
| Endocoelantheae | |
Moruzgve, ponekad kod nas i morske anemone (lat. Actinaria) su često sesilni, solitarni žarnjaci iz razreda koralja koji imaju oblik polipa šestozračne simetrije (lat. Hexacorallia), cilindrično tijelo i 6 odnosno umnožak broja 6 (crvena moruzgva ima 196) vrlo pokretljivih lovki oko usnog otvora. Za razliku od ostalih koralja, nemaju čvrst kostur.
Žive uglavnom pojedinačno, pričvršćene pedalnim diskom i sekretom koji je ljepljiv za podlogu, ili lebde slobodno u moru. Ni vrste koje žive pričvršćene uz podlogu nisu potpuno sesilne i mogu se malo kretati praveći kružne pokrete ili čak plivati pomoću tentakula i valovitim pokretima diska.
Nastanjuju sva mora, a žive od plićaka pa do dubine od 10.000 metara. Poznato je više od 1.000 vrsta, a u Jadranu su najpoznatije crvena moruzgva (Actinia equina), smeđa vlasulja (Anemonia sulcata), plaštena moruzgva (Adamsia palliata) i opnena voskovica (Cerianthusmembranaceus). Družbena moruzgva (Calliactis parasitica) prihvaća se na prazne kućice puževa u kojima žive neke vrste rakova (Paguroidea).
Veličina im je različita, pa su ovisno o vrsti velike od jedan pa do 150 centimetara. Hrane se pretežno malim ribama, rakovima i puževima, dok se neke hrane samo planktonom. Neke vrste žive u simbiozi s drugim životinjama.
Unutarnja građa
Šestozračna građa ogleda se u tome što im je unutrašnjost tijela (gastrovaskularna šupljina) podijeljena na komore pregradama (septama) kojih najčešće ima 6 ili 6n, mada se mogu naći i po 5 ili 10, ali nikada ih nema 8 (kao što je to kod oktokoralija). Od pukotinastih usta koje se nalaze na slobodnom kraju tijela polazi ždrijelo koje se završava u šupljini. Ždrijelo je povezano s tjelesnim zidom preko septi. Tjelesni zid je, kao kod svih žarnjaka, izgrađen od dva sloja stanica:
Između ovih slojeva nalazi se dobro razvijen mezoglej u kojem su razbacane stanice.
Žarne stanice su razbacane po čitavoj površini tijela, ali su najbrojnije na lovkama i oko usnog otvora. Epitelo-mišićne stanice izgrađene su od miofibrila koje su:
- na lovkama raspoređene uzdužno
- oko usnog otvora radijalno raspoređene.
Živčani sustav je difuzan, odnosno, izgrađen od živčanih stanica povezanih tako da grade mrežu u osnovi epidermisa i endodermisa.
Moruzgve se razmnožavaju uglavnom spolno, dok se neke usamljene jedinke mogu razmnožavati i bespolno, diobom i pupanjem. Najčešće su odvojenih su spolova sa gonadama koje se obrazuju na pregradama, mada ima i hermafroditnih vrsta. Kada spolne stanice sazriju dolazi do prskanja gonada i oslobađanja gameta u gastro-vaskularnu šupljinu. Oplodnja se vrši u toj šupljini, a zatim se oblikuje larva planula koja kroz usni otvor izlazi napolje. Larva jedno vrijeme pliva, pa se spušta na dno i izraste u polipa.
Literatura
- Dogelj, V,A: Zoologija beskičmenjaka, Naučna knjiga, Beograd, 1971.
- Krunić, M: Zoologija invertebrata 1, Naučna knjiga, Beograd, 1977.
- Krunić, M: Zoologija invertebrata 2, Naučna knjiga, Beograd, 1979.
- Krstić, Lj: Čovek i mikrobi, Draganić, Beograd, 2003.
- Mariček, magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija, Naučna knjiga, Beograd, 1986.
- Matoničkin, I, Habdija, I, Primc - Habdija, B: Beskralješnjaci - bilogija nižih avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1998.
- Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
- Petrov, I: Sakupljanje, preparovanje i čuvanje insekata u zbirkama, Biološki fakultet, Beograd, 2000.
- Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.
- Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995.
- Vrhovec M. udžbenik- priroda 8.r