Milena Rudež

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:Wikipoveznice

Milena Rudež (rođ. Đurović, Kalimanići, 1958.) bosanskohercegovačka i danska pjesnikinja, književnica, arhitektica i prevoditeljica.

Životopis

Školovala se u Sarajevu (osnovna škola Franjo Kluz, gimnazija Ognjen Prica i Arhitektonski fakultet)[1] i Beogradu (postdiplomski studij iz urbanizma na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu 1987. – 1988.). Živjela je u Sarajevu trideset godina[2], gdje je radila kao arkitekta i bavila se arhitektonskom kritikom kao saradnik 3. programa Radio Sarajeva, Informacija Društva arhitekata Sarajeva i časopisa Udruženja hrvatskih arhitekata Čovjek i prostor.

Bila je član Književne omladine Sarajeva, studentskog KUD-a Slobodan Princip Seljo i Društva arhitekata Sarajeva. Krajem 1992. kao izbjeglica dolazi u Dansku, gdje volontira na odjeljenju za urbanizam na Det Kongelige Kunstakademi i uključuje se u aktivnosti Danskog udruženja pisaca, a zatim zapošljava kao dvojezična učiteljica, arhitektica i projekt menadžerica. Od 1996. počinje prevoditi i pisati poeziju i na danskom jeziku[3].

Debitovala je u Sarajevu sa pričom objavljenom u Našim danima. Prvu pjesničku zbirku Dnevnik slijepog putnika objavluje 1987. (izdavač Veselin Masleša, Sarajevo), a drugu o ratnom i izbjegličkom iskustvu Den blinde rejsende fra Sarajevo / Slijepi putnik iz Sarajeva u Kopenhagenu 2002. Nekoliko pjesama iz zbirke Den blinde rejsende fra Sarajevo objavljene su u knjizi Og Balkan kom til Danmark: om at være nærområde til krig og folkemord (redakcija Niels-Jørgen Nehring i Birte Weiss, Aarhus Universitetsforlag) 2015. Knjigom poezije Svijet iza stakla /Verden bag glasset (Banja Luka, 2010.) osvojila je književnu nagradu Kočićevo pero 2011.[1] Pjesmom Tilståelsen til Sara (Priznanje Sari), napisanom na danskom, pobijedila je na književnom konkursu povodom Evropske godine borbe protiv rasizma 1997.[4] Njene pjesme i priče su objavljivane u mnogim časopisima, a dio pjesničke zbirke Lica i gradovi (Adresa, Novi Sad 2015.) u časopisu za obrazovanje, kulturu i umjetnost Katedra 2016, br. 4-5 (SPKD Prosvjeta, Prijedor i Kuća poezije, Banja Luka).  

Njena poezija i prevodi danske moderne poezije i proze objavljivani su u obliku knjiga i u književnim časopisima u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj, pored ostalih u časopisu Riječ i Susreti iz Brčkog, Odjek i Bosanska vila iz Sarajeva, Mostovi i Balkanski književni glasnik iz Beograda[2], te Tema iz Zagreba. Zastupljena je u antologiji Izgubljene zvijezde – prigodna stopjesmica bosanskohercegovačkih pjesnikinja od 1908. do 2008. O njenoj poeziji su pisali kako danski tako i bh. književni kritičari, pored ostalih Sead Husić, Muris Bajramović, Naida Mujkić i Izet Muratspahić.

Pjesme Milene Rudež su prevedene na danski, engleski, njemački, francuski, arapski i španski. Njena poezija na danskom je objavljena u više danskih antologija, dnevnih novina i časopisa (Politiken, Information, Tidsskriftet Det Poetiske Bureau i drugi), a na više jezika u DIOGEN pro culture magazine[5].

Bila je inicijatorica i urednica dansko-bosanskohercegovačkog književnog časopisa Poet, u kojem su dvojezično objavljivana djela danskih pisaca i pisaca sa područja bivše Jugoslavije[6]. Napisala je introdukcioni tekst o romanu Meše Selimovića Derviš i smrt u antologiji svjetske književnosti Verdenshistorier – en alternativ kanon (Svjetske priče – alternativni kanon) za danske osnovne škole. Bila je inicijatorica i jedan od urednika i prevodilaca antologije Ny lyrik fra Bosnien-Hercegovina (Det Poetiske Bureaus Forlag, 2018.) u kojoj su predstavljena 43 bosanskohercegovačka pjesnika[7]. Za uredništvo ove dvojezične knjige nagrađena je na Međunarodnom sajmu knjiga u Sarajevu 2019.

Prevela je sa danskog na bošnjački, hrvatski i srpski petnaest knjiga, pored ostalih Izabrane bajke od H. C. Andersena [3], Kelti u Evropi [4] i Velika boginja[5] od Toni Liversage, izabrane pjesme Erika Stinusa Ostaci pejzaža i izabrane Dječje rime Halfdana Rasmussena.[6]

Članica je Danskog PEN centra i Bosanskohercegovačkog društva pisaca[8], prevodilaca i bibiotekara u Švedskoj[9].

Književna djela

  • Dnevnik slijepog putnika (Den blinde rejsendes dagbog), Veselin Masleša, Sarajevo, 1987.
  • Den blinde rejsende fra Sarajevo / Slijepi putnik iz Sarajeva, Attika, Kopenhagen, 2002. (prevele na danski Toni Liversage i Anne Marie Bjerg)
  • Svijet iza stakla / Verden bag glasset, Zadužbina Petar Kočić, Banja Luka, 2010.
  • Lica i gradovi, Adresa, Novi Sad, 2015.
  • Свет зад стаклото, Izraz, Skopje, 2019. (prevele na makedonski Seida Beganović i Milena Rudež)

Pjesničke antologije i zbornici

  • Mellem land og land, 1995.
  • Mellem gode mennesker, 2000.
  • Nye nordiske landskaber, 2003.
  • Nye stemmer, 2007.[7]
  • Izgubljene zvijezde, 2008.
  • Susreti / Begegnungen, 2010.
  • Schritte / Koraci, 2011.
  • Između dva sveta / Zwischen Zwei Welten, 2013.
  • 117 stemmer, 2013.
  • Zbornik savremene ljubavne poezije, 2014.
  • Gammelbogen II, 2014.
  • The Second Genesis - An Anthology of Contemporary World Poetry, 2014.
  • Med og uden smykker, 2016.
  • Ny lyrik fra Bosnien-Hercegovina, 2018.[10]

Nagrade

  • Nagrada za književno djelo na danskom državnom konkursu povodom obilježavanja Evropske godine borbe protiv rasizma 1997. (prva nagrada)
  • Nagrada Kočićevo pero 2011. (za knjigu poezije Svijet iza stakla / Verden bag glasset)
  • Nagrada Međunarodnog sajma knjiga u Sarajevu 2019. za uredništvo bh. antologije Ny lyrik fra Bosnien-Hercegovina[11]

Izvori

  1. ↑ Druga Gimnazija. "Poezija povezuje ljude svih generacija i različitih kultura". https://www.2gimnazija.edu.ba/bs/vijesti/item/358-poezija-povezuje-ljude-svih-generacija-i-razlicitih-kultura Pristupljeno 5. februara 2020. 
  2. ↑ PEN BiH. "NAŠA POEZIJA SE NE BAVI “UVRTANJEM SOPSTVENOG PUPKA”!". http://penbih.ba/2018/09/milena-rudez-nasa-poezija-se-ne-bavi-uvrtanjem-sopstvenog-pupka/ Pristupljeno 5. februara 2020. 
  3. ↑ LiteratureXchange. "Milena Rudež" (danski). https://www.litx.dk/forfatterne-2018/milena-rudez-dkbih/ Pristupljeno 5. februara 2020. 
  4. ↑ Oslobođenje. "Milena Rudež sa iračkim pjesnikom Muniamom Alfakerom dolazi u Sarajevo". https://mojabih.oslobodjenje.ba/vijesti/dan-drzavnosti-bez-patetike-milena-rudez-sa-irackim-pjesnikom-muniamom-alfakerom-dolazi-u-sarajevo/1733 Pristupljeno 5. februara 2020. 
  5. ↑ DIOGEN. "Ozbiljnost suštine". http://diogenplus.weebly.com/milena-rudez.html Pristupljeno 5. februara 2020. 
  6. ↑ Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine. "Ko je ko u bh. dijaspori?". http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/publikacije/default.aspx?id=2836&langTag=bs-BA Pristupljeno 5. februara 2020. 
  7. ↑ Bljesak.info. "Objavljena antologija - Ny lyrik fra Bosnien-Hercegovina". https://www.bljesak.info/kultura/knjige/objavljena-antologija-ny-lyrik-fra-bosnien-hercegovina/239919 Pristupljeno 5. februara 2020. 
  8. ↑ Oslobođenje. "Pokrenuti projekti saradnje bh. i skandinavskih pisaca". https://mojabih.oslobodjenje.ba/vijesti/pokrenuti-projekti-saradnje-bh-i-skandinavskih-pisaca-u-kopenhagenu/1899 Pristupljeno 5. februara 2020. 
  9. ↑ Fokus.ba. "Pokrenuti projekti saradnje bh. i skandinavskih pisaca u Kopenhagenu". https://www.fokus.ba/kultura/pokrenuti-projekti-saradnje-bh-i-skandinavskih-pisaca-u-kopenhagenu/1637909/ Pristupljeno 5. februara 2020. 
  10. ↑ Tačno. "NAŠA POEZIJA SE NE BAVI “UVRTANJEM SOPSTVENOG PUPKA”!". https://www.tacno.net/kultura/milena-rudez-nasa-poezija-se-ne-bavi-uvrtanjem-sopstvenog-pupka/ Pristupljeno 5. februara 2020. 
  11. ↑ N1. "Dodijeljene nagrade i specijalna priznanja 31. Sarajevskog sajma knjiga". http://ba.n1info.com/Kultura/a339745/Dodijeljene-nagrade-i-specijalna-priznanja-31.-Sarajevskog-sajma-knjiga.html Pristupljeno 5. februara 2020. 
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Milena_Rudež&oldid=363604"