| Mijelinska ovojnica |
|---|
Mijelinska ovojnica je ovojnica od električki provodljivog mijelina, koja omata živčano vlakno poput plašta.
Bogata masnim tvarima, pomaže ubrzavanju prijenosa živčanih podražaja (do 100 m/s).
S obzirom da alkohol topi masti, pri konzumiranju alkoholnih pića, alkohol otapa mijelinske ovojnice, što uzrokuje slabo provođenje impulsa te pijano stanje.
Suženja među mijelinskim ovojnicama zovu se Ranvierova suženja.
Nastanak i građa mijelinske ovojnice perifernog živčanog sustava
Građu mijelinske ovojnice najbolje razumijemo kroz promatranje njenog razvoja. Periferni akson prvo se smjesti u žlijeb citoplazme Schwannove stanice pa se rubovi ili usne žlijeba počnu produljivati, spoje se i oblikuju mesaxon u kojem se priljube vanjske površine stanične membrane obje usne. Jedna usna ostaje na površini (i oblikuje mesaxon externum), a druga se pod nju podvuče, dalje raste i spiralno ovija akson pa kad napravi puni krug, nastaje mesaxon internum. Nakon što akson bude ovijen s tri do četiri puna kruga, iz produžetaka Schwannove stanice počne se istiskivati citoplazma, a citosolne strane dva dijela membrane se priljubljuju i tako započinje nastanak kompaktnog mijelina. Intraperiodna crta je mjesto stapanja vanjskih površina dvaju dijelova stanične membrane, a glavna crta je mjesto stapanja citosolnih površina dvaju dijelova stanične membrane. U slučaju Schwannove stanice, citoplazma (nakon dovršene mijelinizacije) preostaje samo u malom području oko jezgre, a mali džepovi citoplazme mogu se naći i unutar same ovojnice i to su Schmidt-Lantermannovi usjeci. Ranvierov čvor slično je građen i u središnjem i u perifernom živčanom sustavu. Pločice (lamellae) mijelinske ovojnice završavaju uz čvor (lat. paranodus). Pritom prvo završe unutarnje pločice, a najbliže rubu čvora se smjeste vanjske pločice. Dok su područja Ranvierovih čvorova u SŽS-u ogoljela, u PŽS-u ih prekrivaju interdigitacije prstastih produljaka citoplazme susjednih Schwannovih stanica. [1][2]
Literatura
- ↑ Judaš, Kostović: Temelji neuroznanosti, (Stanična građa središnjeg živčanog sustava: neuroni i glija, str. 5.-14.), Medicinski fakultet Zagreb, 1997.
- ↑ Bhatheja, Kanav; Field, JeffreyBhatheja, Kanav; Field, Jeffrey (2006). "Schwann cells: Origins and role in axonal maintenance and regeneration". The International Journal of Biochemistry & Cell Biology 38 (12): 1995–9. doi:10.1016/j.biocel.2006.05.007. PMID 16807057