Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Medonosno bilje

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Kesten - Castanea

Medonosnim biljem smatramo one biljne vrste iz čijih cvjetova pčele uzimaju nektar, pelud ili pelud i nektar zajedno te one biljne vrste na kojima pčele uzimaju medljiku, kao i biljke s kojih sakupljaju propolis. Vrlo su rijetke biljne vrste koje pčele nikad ne posjećuju. Između pčela i medonosnog bilja postoji vrlo uska povezanost i ovisnost. Pčele posjećujući razne biljne vrste, zbog uzimanja hrane, nesvjesno vrše oplodnju istih. U krajevima na kojima ne postoji medonosno bilje nema ni uvjeta za život pčele, ali ni obratno, jer je utvrđeno da u krajevima na kojim je industrija potisnula pčele pojedine biljne vrste polako izumiru. To su uglavnom jaka industrijska središta.

Važno medonosno bilje

Pod pojmom važno medonosno bilje podrazumijevamo biljne vrste koje u jednom svom periodu igraju značajniju ulogu u prehrambenom lancu pčela i ostalih kukaca.

Najvažnije medonosno bilje u Hrvatskoj

Bagrem, kesten, lipa, suncokret, lavanda, kadulja, zlatošipka, uljana repica

Drvenasto medonosno bilje

  • Bagrem (Robinia pseudoacacia) je rod listopadnog drveća i grmlja iz porodice Leguminosae koji sadrži 20 vrsta iz Sjeverne Amerike i Meksika. U Europu je prenesen daleke 1601. godine. Bagrem može narasti u visinu do 25 metara, deblo može imati u promjeru i do 90 centimetara.
  • Božika ili božikovina je biljka iz porodice Aquifoliaceae, porijeklom iz zapadne i južne Europe, sjeverozapadne Afrike i jugozapadne Azije. Pučko ime je božikovina, a znanstveno božika. Koristi se kao božićna dekoracija. Raste kao manje drvo ili grm.
  • Šljiva (lat. prunus domestica, prunus instititia) je vrsta voća koja raste na drvetu, ima okrugli ili ovalni plod. Plave, crvene ili žute je boje (ovisno o podvrsti). Meso ploda je slatko, žućkaste boje s košticom u sredini.
  • Kesten je stablo koje naraste do visine od 20-30 metara, smeđe i ispucale kore s velikom i bujnom krošnjom. Raste u skoro svim krajevima Europe, a životni vijek ovog stabla je i do 200 godina. Listovi ove biljke su veliki i sastavljeni od 7 izdanaka raspoređenih poput prstiju na ruci čovjeka.
  • Trešnja Domovina trešnje nalazi se u pontskoj flori Turske, a donesene su u Rim oko 74. god. pr. Kr. Trešnjino je drvo više od 4 m, a cvate u svibnju. Bijeli skupni cvjetovi imaju duge peteljke iz kojih se razvijaju žuti ili crveni plodovi. Pčele rado posjećuju ove bijele mirisne cvjetove.
  • Bazga spada među najstarije i najpoznatije ljekovito bilje naših krajeva i Europe. Spada u jestivo bilje. Bazgu su opisivali svi narodi u našoj bližoj i daljnjoj povijesti. Stablo bazge raste 3-5m visine, kora debla i grana je svijetlosive boje. Pčele obično ne posjećuju bazgu, iako cvijet bazge obiluje cvjetnom peludi. Razlog vjerojatno leži u tome da se cvatnja bazge poklapa s daleko medonosnijim bagremom.
  • Obična mirta ili poznatija kao živica obično se sadi kao zelena ograda u dvorištima i vrtovima. Ostavimo li je da raste granajući se prirodno dobit ćemo lijep zimzelen grm obujma i visine do 2,5 m. koji će nam od početka ljeta do jeseni zahvaliti mnoštvom lijepih bijelih cvjetova izrazito mirišljavih cvjetova poput jorgovana. Pčele i ostali kukci - oprašivači rado će je posjećivati od početka do kraja cvatnje.

Ostalo medonosno bilje

  • Heljda (Fagopyrum esculentum, F. cymosum, F. tataricum) se svrstava u žitarice jer ima rižino zrno i način korištenja, a po morfološkim i fiziološkim svojstvima se bitno razlikuje od drugih žitarica.
  • Zlatošipka (solidago), velika zlatnica, dremljevica, cvjetnica iz porodice Asteraceaea. Spada u korov. Rodu pripada otprilike 150 vrsta. Raste na neobradivim površinama zemlje, uz rijeke i potoke. Za dobro medenje treba joj temperatura od 25-28 stupnjeva, med se koristi za liječenje nervnih oboljenja.
  • Lavanda krasi mnoge vrtove svijeta već više od 2.000 godina. Lavanda je bila i mogla bi postati ponovo jedna od najraširenijih poljoprivrednih kultura otoka Hvara. Miris lavande osim što je ugodan i privlači pčele odbija insekte pa će lavanda spasiti vašu garderobu od moljaca držite li je u garderobnom ormaru.

Foto galerija

Poveznice

Vanjske poveznice