Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj
Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj, IFAD ( en
en ) je specijalizirana agencije Ujedinjenih naroda, osnovana kao međunarodna financijska institucija 1977. godine, kao jedan od glavnih posljedica Svjetska konferencija o hrani 1974. godine. IFAD je posvećena iskorenjivanju siromaštva ruralnih krajeva u zemljama u razvoju. Sedamdeset i pet posto ljudi u svijetu sa primanjima manjim od 1 dolara dnevno živi u ruralnim područjima u zemljama u razvoju, ali samo 4% od službene razvojne pomoći odlazi na poljoprivredu.
Strateška politika IFAD-a je određena Strateškim okvirom za IFAD za period 2007.-2010.: Pomaganje siromašnih u ruralnim krajevima u cilju prevazilaženja siromaštva. Sjedište organizacije je u Rimu.
Ciljevi
IFAD će osigurati da siromašni ljudi u ruralnim krajevima imaju bolji pristup, kao i vještine i organizacija koje su im potrebne kako bi iskoristili prednosti:
- Prirodnih bogatstava, posebno sigurnog pristupa zemljištu i vodi, i boljeg upravljanja prirodnim resursima i prakse očuvanja sredine
- Poboljšane poljoprivredne tehnologije i efikasnijih usluga proizvodnje
- Širokog spektra financijskih usluga
- Transparentnog i konkurentnog tržišta za poljoprivredna sredstva i proizvode
- Mogućnosti za ruralno zapošljavanje van farmi i razvoja preduzeća
- Lokalne i nacionalne politike i procesa planiranja
Sve odluke IFAD-a imaju ove principe i ciljeve na umu. Kao što se vidi u strateškom okviru, IFAD-a se zalaže za postizanje Milenijumskih ciljeva razvoja, naročito cilja prepolovljavanja postotka gladnih i ekstremno siromašnih ljudi do 2015.
U osnovi tih ciljeva je IFAD-ovo uverenje da je potrebno da siromašni u ruralnim sredinama budu osnaženi da vode vlastiti razvoj, ako se želi iskorenjivanje siromaštva. Siromašni ljudi moraju biti u stanju razviti i ojačati vlastite organizacije, kako bi mogli unaprijediti svoje vlastite interese i prevazići prepreke koje ih sprečavaju od cilja stvaranja boljeg života za sebe. Oni moraju biti u stanju imati pravo glasa u odlukama i politici koja utječe na njihove živote, i oni moraju ojačati svoju pregovaračku moć na tržištu.
Članstvo
██ A lista (članice OECD-a)
██ B lista (članice OPEK-a)
██ C lista (zemlje u razvoju) - ratifikovali članstvo
██ C1 podlista (zemlje u Africi), C2 podlista (zemlje u Europi, Aziji i na Pacifiku) i C3 podlista (zemlje u Latinskoj Americi i Karibima) - nisu ratificirali članstvo
Članstvo u IFAD-a je otvoreno za svaku državu koja je članica UN-a ili njenih specijaliZIRanih agencija ili Međunarodne agencije za atomsku energiju. Upravni savjet IFAD-a, sa 166 zemalja članica, je najviši organ za donošenje odluka, i svaku predstavlja guverner i pomoćnik guvernera. SavJet se sastaje jednom godišnje. Izvršni odbor, zadužen za nadgledanje opĆih operacija IFAD-a i odobravanje kredita i donacija, sastoji se od 18 članova i 18 pomoćnih članova. PredsJednik, koji služi na četiri godine (jednom obnovljiv mandat), je IFAD-ov glavni izvršni direktor i predsednik Izvršnog odbora. Trenutni, i peti po redu, predsJednik je Kanajo F. Nvanze, koji je izabran za prvi mandat od četiri godine u 2009.
Članovi IFAD-a su 163 zemlje članice UN-a, uz Kukovi Otoci i Niue, i one se klasificiraju na slledeći način: Lista -{A}- (prije svega zemalje članice OECD-a), Lista -{B}- (prvenstveno članice OPEK-a) i Lista -{C}- (zemlje u razvoju). Lista -{C}- je dalje podijeljena u podliste -{C1}- (zemlje u Africi), podlistu -{C2}- (zemlje u Europi, Aziji i Pacifiku), i podlistu -{C3}- (zemlje u Latinskoj Americi i na Karibima).
Potpisnici ili države kasnije odobrene za članstvo, koji još nisu završile svoje ratifikacijske procedure su: Bahami (odobrena od 2008), Maršalovi Otoci (odobrena od 2009.) i Jemen (potpisnik od 1977.).
Druge zemlje koje nisu članice su: Andora, Australija, Bahrein, Bjelorusija, Bugarska, Češka, Estonija, Mađarska, Letonija, Lihtenštajn, Litvanija, Mikronezija, Monako, Crna Gora, Nauru, Palau, Poljska, Rusija, San Marino, Srbija, Singapur, Slovačka, Slovenija, Turkmenistan, Tuvalu, Ukrajina, Uzbekistan, Vanuatu, Vatikan i države sa ograničenim priznanjem.
Status ruralnog siromaštva
Usprkos poboljšanjima tijekom posljednjih 10 godina koja su izvukla više od 350 miliona ljudi iz ekstremnog ruralnih siromaštva, globalno siromaštvo i dalje ostaje veliki i pretežno ruralni fenomen. IFAD je nedavno objavio izveštaj o ruralnom siromaštvu u 2011. godini gdje se kaže da je, tokom proteklog desetljeća, ukupna stopa ekstremnog siromaštva u ruralnim područjima zemalja u razvoju opala sa 48%na 34%, na čelu sa dramatičnim poboljšanjima u istočnoj Aziji. Ali, izvještaj takođe ukazuje na istrajnost siromaštva u ruralnim područjima subsaharske Afrike i Južne Azije.