Mazarović je bila jedna od značajnijih peraških patricijskih obitelji Hrvata potkraj 17. i početkom 18. stoljeća, uz Zmajeviće, Bujoviće, Martinoviće i dr. Obitelj Mazarović afilirana je kazadi Smilo(j)evića.[1] Obiteljski grb ima prikazano smilje, simbol besmrtnosti. [2]
Uz obitelji Baloviće, Bronze, Bujoviće, Buroviće, Koloviće, Zambelle i druge obilježila društvenu i gospodarsku povijest svojih matičnih sredina širega područja istočnoga Jadrana i Sredozemlja.[3] Obitelj je dala mnoge istaknute svjetovne i crkvene uglednike i pomorske kapetane.[4]
Kotorski spisi sadrže zapise o obitelji Mazarovića još 1334. godine. Perast ih bilježi od 15. stoljeća.[4] Posljednji potomak ove obitelji u Perastu bila je Teodolina Mazarović. Grana ove obitelji u Perastu gasi se s njome 1919. godine. [2]
Poznati pripadnici obitelji su:
- Luka Mazarović (1618.-1705.), sudac i općinski kapetan Perasta, sudionik peraške bitke 1654. godine, i ugostio Petra Zrinskog prigodom njegove posjete Perastu[2][1]
- Vicko Mazarović (1613.-1683.), općinski kapetan Perasta u četir mandata, ugledni pomorski kapetan [2]
- Krsto (Krile) Mazarović (1680.-1725.) hrv. pomorac i pomorski pisac baroknog perioda, sakupljač narodnih pjesama, i autor Biografije Mazarovića, planirao rekonstruirati crkve Sv. Nikole u Perastu 1711. godine[2][5][6]
- Nikola Mazarović, prikupljač narodne poezije[7]
- Antun Mazarović (1658.-1705.) vitez cara Leopolda, najpoznatiji peraški slikar uz Tripa Kokolju, portretirao mnoge Habsburgovce[2][1]
- Šimun Mazarović, kirurg i diplomat u Perziji u ruskoj diplomatskoj službi, kao poslanik i ministar cara Aleksandra I., perzijski šah odlikovao ga je ordenom[2][1]
- Krsto Mazarović (letač), carski letač[4] prvi aeronautičar u Hrvata i u Južnih Slavena; 1789. godine izveo je u Zagrebu demonstraciju leta balonom u Zagrebu (Karlo?)[2][1]
- Teodolina Mazarović, autorica[1]
- Vicko Mazarović[1]
U Perastu su posjedovali veliki imetak.[4] Od važnijih građevina posjedovali su baroknu palaču, kuću Mazarović odnosno kuća Đurišića s kulom Mazarovića. Franjevcima su 1679. donirali za samostan i samostansku crkvu sv. Antuna.[8]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 (crnogorski) Perast - Ličnosti
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 (crnogorski) Palata Mazarović, bokabay.info, pristupljeno 27. kolovoza 2016.
- ↑ Lovorka Čoralić, Maja Katušić. Gente di mare della nazione bochese – bokeljske tartane i mletačka vojno-pomorska intervencija u Africi 1766. godine. Povijesni prilozi (0351-9767) 32 (2013), 45; 283-311
- ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 Hrvatski vojnik broj 209, listopad 2008. Leonard Eleršek: PODLISTAK - Homo Volans, rani hrvatski avijatičari 1550.-1925. Prvi hrvatski aeronauti (arhivirano 4. ožujka 2012., pristupljeno 27. kolovoza 2016.)
- ↑ Stara bokeljska književnost. Stari pisci hrvatski iz Kotora, Perasta, Dobrote, Prčanja i Budve / S. Prosperov Novak, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
- ↑ Čoralić, Lovorka; Prikazi i recenzije. Zb. Odsjeka povij. znan. Zavoda povij. druš. znan. Hrvat. akad. znan. umjet., 21(2003), str. 333-336, prikaz knjige Miloš Milošević, Pomorski trgovci, ratnici i mecene: studije o Boki Kotorskoj XV-XIX stoljeća, prir. Vlastimir Đokić, Equilibrium-CID, Beograd-Podgorica, 2003., 634 str
- ↑ Hrvatska revija 1, 2005., Goran Denis Tomašković, Mijo Igor Ostojić: Na vječnoj straži zaljeva
- ↑ (srpski) Veroljub Trifunović Veroljub Trifunović: Perast - gospodar luka: 18: Manastir, pristupljeno 30. kolovoza 2016.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
Vanjske poveznice
- Hrvatski vojnik Rekonstrukcija Mazarovićeva leta nad Zagrebom 1789. godine
