Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Marijan Gec

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Marijan Gec, hrvatski pravnik i doktor politologije.[1]

U ratu je bio logornik u Staroj Pazovi. [2] Zabilježen kao ustaški stožernik za Veliku župu Vuku.[3] Diplomirao na Ekonomskom i politološkom fakultetu u Madridu (1947.–54.), gdje je doktorirao radom Criminales de querra en el derecho internacional. Disertacija je zanimljiva i danas s obzirom na optužbe za ratne zločine u Domovinskom ratu. Radio je u instituciji »Consejo superior…« [1][4]

Ranih 1950-ih bio dio skupine hrvatskih emigrantskih intelektualaca koji su bili namještenici ili vanjski suradnici institucije »Consejo Superior de Investigaciones Cientificas« (Visoko vijeće za znanstvena istraživanja) u Madridu: sociolog Anton Wurster, encikopedist i slavist Pavao Tijan, muzikolog fra Branko Marić, enciklopedist dominikanac Hijacint Eterović, kemičar Gojko Kremenić, i bogoslov, pravnik, diplomat i rimokatolički svećenik Vladimir Vince, liječnik dr. Ivo Tuškan, povjesničar Pero Vukota, pjesnik i medijski teoretičar Luka Brajnović, ekonomist Pavao Berkeš, politolog Boris Široki, knjižničarka Nevenka Dragičević i mnogi drugi, koji su se i nakon odlaska iz Španjolske istaknuli u svojim zvanjima. U okviru te ustanove objavili su članke, knjige i doktorske disertacije.[1]

Kad je 23. lipnja 1948. osnovana Zajednica Hrvata u Španjolskoj u franjevačkom samostanu San Francisco Grande u Madridu, Gec je izabran za dopredsjednika.[5]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 Hrvatska revija 1, 2010. Gojko Borić: Hrvati u Madridu, 2010. (pristupljeno 18. listopada 2016.)
  2. scrinia slavonica 5 (2005) Davor Kovačić: Osnivanje župskih redarstvenih oblasti u Nezavisnoj Državi HRvatskoj i djelovanje Višeg redarstvenog povjerenstva u Srijemu 1942., str. 274
  3. Tomislav Jonjić Tomislav Jonjić: Polemike. Povodom Luke Puljiza, o nekim simptomima hrvatske nacionalne patologije, Politički zatvorenik br. 266, siječanj/veljača/ožujak 2016., str. 40
  4. Google knjige Poland and Spain in Contemporary World. Uredili: Malgorzata Mizerska-Wrotkowska,José Luis Orella Martínez, Schedas, 1. kol 2014., str. 141-143
  5. Leksikon hrvatskog iseljeništva - web izdanje, str. 1096
 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Matice hrvatske (http://www.matica.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Matica hrvatska.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
Sadržaj