Toggle menu
309,2 tis.
63
18
534,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Marceljani
Marceljani na karti Hrvatska
Marceljani
Marceljani
Marceljani na zemljovidu Hrvatske
Država Hrvatska
Županija Istarska županija
Općina/Grad Labin
Površina 2,58 km²
Zemljopisne koordinate 45°06′14″N 14°05′35″E / 45.104°N 14.093°E / 45.104; 14.093
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 162
 - Broj domaćinstava 63
Pošta 52220 Labin
Pozivni broj +385 052
Autooznaka PU
Marceljani na karti Istarska županija
Marceljani
Marceljani
Marceljani na zemljovidu Istarske županije

Marceljani (Marciljani) naselje je u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Labina, Istarska županija.

Zemljopisni položaj

Naselje se nalazi oko 3 km od centra Labina i oko 8 km od Rapca, u istočnoj Istri. Zauzima područje površine 2.58 km2. Statistički spada u aglomeraciju Labina. U novije doba, od nastanka Republike Hrvatske, naselje je preimenovano u Marceljani (čak i Marčeljani). Unutar ovog malog naselja postoji nekoliko prepoznatljivih zaseoka. Tako se za pojedine dijelova naselja (zaseoke) koriste nazivi poput: Tomažići, Markolini, Blaškovići, Faraguni, Dragari, Bohki, Floki, Juraji itd.

Naselje obiluje i šumama u kojima se mogu pronaći šparuge i raznovrsne gljive. Naselja koja okružuju Marciljani su: Vinež (Grad Labin), Sveti Bartul (Općina Raša) i Veli Golji (Općina Sveta Nedelja), a također granice naselja graniče i sa Snašićima i Markocima (oba Općina Sveta Nedelja). Kroz Marciljani prolazi županijska cesta koja spaja Vinež i Veli Golji, a s te ceste račvaju se lokalne ceste prema Tomažići, Faraguni i Blaškovići, te prema Bohki kroz Markolini. Na južnoj granici naselja (Bohki) prolazi županijska cesta koja spaja Vinež sa Sv.Bartulom, i tu se spaja lokalna cesta prema već navedenoj županijskoj cesti Vinež-Veli Golji kroz Markolini. Vatrogasni šumski putevi spajaju Tomažići sa naseljem Cere, te Blaškovići sa zaseokom Pustić. Najbliža zračna luka udaljena je oko 40 km (Pula), najbliža aktivna željeznička pruga je Lupoglav-Pazin-Pula, a najbliže trajektno pristanište je Brestova (trajekti za otok Cres).

Najbliža osnovna škola (za učenike od 1. do 4. razreda) nalazi se na Vinežu, a za više razrede u Labinu.

Stanovništvo

Naselje je prvotno, nakon reforme lokalne samouprave nastankom Republike Hrvatske, bilo dio Općine Sveta Nedelja, da bi 1997. godine bilo pripojeno Gradu Labinu kojemu proteklih desetljeća gospodarski i društveno gravitira. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, naselje je imalo 192 stanovnika, što je 18,5% više nego 10 godina ranije. Trend rasta broja stanovnika potaknut je izgradnjom novim obiteljskih kuća, naročito u predjelu Bohki.

Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[1]
<timeline> Colors=

id:lightgrey value:gray(0.9)
id:darkgrey  value:gray(0.7)
id:sfondo value:rgb(1,1,1)
id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)

ImageSize = width:485 height:373 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:369 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:100 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:50 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo

BarData=

bar:1857 text:1857.
bar:1869 text:1869.
bar:1880 text:1880.
bar:1890 text:1890.
bar:1900 text:1900.
bar:1910 text:1910.
bar:1921 text:1921.
bar:1931 text:1931.
bar:1948 text:1948.
bar:1953 text:1953.
bar:1961 text:1961.
bar:1971 text:1971.
bar:1981 text:1981.
bar:1991 text:1991.
bar:2001 text:2001.
bar:2011 text:2011.




PlotData=

color:barra width:20 align:left
bar:1857 from:0 till: 0
bar:1869 from:0 till: 0
bar:1880 from:0 till: 0
bar:1890 from:0 till: 65
bar:1900 from:0 till: 85
bar:1910 from:0 till: 143
bar:1921 from:0 till: 0
bar:1931 from:0 till: 0
bar:1948 from:0 till: 220
bar:1953 from:0 till: 269
bar:1961 from:0 till: 234
bar:1971 from:0 till: 192
bar:1981 from:0 till: 186
bar:1991 from:0 till: 170
bar:2001 from:0 till: 162
bar:2011 from:0 till: 192




PlotData=

bar:1857 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5)
bar:1869 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5)
bar:1880 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5)
bar:1890 at: 65 fontsize:S text: 65 shift:(-10,5)
bar:1900 at: 85 fontsize:S text: 85 shift:(-10,5)
bar:1910 at: 143 fontsize:S text: 143 shift:(-10,5)
bar:1921 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5)
bar:1931 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5)
bar:1948 at: 220 fontsize:S text: 220 shift:(-10,5)
bar:1953 at: 269 fontsize:S text: 269 shift:(-10,5)
bar:1961 at: 234 fontsize:S text: 234 shift:(-10,5)
bar:1971 at: 192 fontsize:S text: 192 shift:(-10,5)
bar:1981 at: 186 fontsize:S text: 186 shift:(-10,5)
bar:1991 at: 170 fontsize:S text: 170 shift:(-10,5)
bar:2001 at: 162 fontsize:S text: 162 shift:(-10,5)
bar:2011 at: 192 fontsize:S text: 192 shift:(-10,5)




TextData=

fontsize:S pos:(20,20)
text:Izvor – Državni zavod za statistiku

</timeline>

Gospodarstvo

U gospodarskom smislu Marciljani nemaju veću važnost jer su stambeno naselje, i to bez društvenih sadržaja (kao što bi bile crkve, dječja igrališta, škole, mjesni domovi i sl.). Ipak, sadrže, primjerice, određene privatne turističke kapacitete (apartmani i kuće za odmor), stolariju, a sjedište su i nekolicine obrtnika i poduzeća (šumarstvo, strojarski inženjering, građevina...). Proteklih desetljeća najznačajnija je bila stolarija, tada u vlasništvu lokalnog obrtnika Kaice Trbića. U novije vrijeme stolarska se djelatnost ponovo vraća u taj objekt. Nekada je ovo naselje sadržavalo i zubotehnički laboratorij, a još ranije i gostione. Ovo naselje gospodarski gravitira pretežno ostalim naseljima Grada Labina (Labin, Vinež, Rabac) gdje su većina stanovnika Marciljani zaposlena. Naime, na Vinežu se nalazi poduzetnička zona u razvoju (s nekoliko stotina radnih mjesta), a u Rapcu brojni hoteli.

Znamenitosti

U zaseoku Bohki nalazi se spomen obilježje Griža. Na tom je mjestu 1942. održan povijesni sastanak Komunističke partije Hrvatske i Komunističke partije Italije o borbi protiv fašizma u sklopu Narodnooslobodilačke borbe (NOB). U kulturnu baštinu naselja Marciljani spadaju i prahistorijski tumul u Bohkima, rimski grobovi (urne) u Markolinima, te etnozone Faraguni, Blaškovići, Bohki i Tomažići.

Neposredno uz zapadne granice Marciljani (šumski predio između Blaškovići i Pustića) nalazi se i "Goljeva jama", a radi se o kraškoj jami koja je poznata po stradavanju u 2. svjetskom ratu. Tako povjesničar Porečko-pulske biskupije u Istarskoj Danici od 1999. godine piše o toj jami. Izvlačenjem žrtava iz jame od 16. do 26. listopada 1943. godine rukovodio je maršal Arnaldo Harzarich, inače i iskusan speleolog. Vatrogascima kojima je rukovodio pridružila se i spasilačka ekipa raškog rudnika, a njihov je rad osiguravala grupa od 25 njemačkih vojnika. U dva navrata službenoj se komisiji pridružio i porečko-pulski biskup Raffaele Radossi. Specijalnom dizalicom, koja je dopirala i do dubine od 226 metara, iz jame je izvučeno 84 leševa, među kojima su žrtve bile i tri žene, te 12 njemačkih vojnika[2].

Izvori