Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Mara Đorđević Malagurski

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Mara Malagurski

Mara Đorđević-Malagurski (Rukopisno odjeljenje Matice srpske)
Puno ime Mara Malagurski-Đorđević
Rođenje 20. srpnja 1894.
Smrt 9. kolovoza 1971.
Portal o životopisima

Mara Malagurski-Đorđević (izvorni oblik je Malagurska; negdje i kao Mara Đorđević-Malagurski) (Subotica, 20. srpnja 1894. - Beograd, 9. kolovoza 1971.), bačka je hrvatska[1] književnica,[2][3] etnografkinja i prevoditeljica iz vojvođanskog dijela Bačke. Bila je istaknuta kulturna radnica. Pisala je prozu i pripovijetke.

Životopis

Školovala se u Strossmayerovu zavodu u Đakovu, na subotičkoj Višoj djevojačkoj školi, a studij nastavlja u Londonu. Nakon Prvoga svjetskog rata udala se za časnika Kraljevine Jugoslavije, senatora i bana, prof. Dragoslava Đorđevića. Isprva živjeli su u Subotici, a kasnije odlaze u Beograd. Tijekom 1927. godine Mara Malagurski-Đorđević sudjeluje u osnutku Bunjevačke prosvjetne matice. Nakon Drugoga svjetskog rata živi povučenim životom.

Književno stvaralaštvo

Književnošću se bavi od 1912. godine. Pripovjetke piše u tradicionalnim, realističkim okvirima. U svojim je proznim ostvarenjima zaokupljena društvenim položajem i obiteljskim prilikama svojih sunarodnjaka u Bačkoj. Njeno najpoznatije prozno ostvarenje Vita Đanina nagrađeno je na književnom natječaju Srpske akademije nauka i umetnosti (1933.). U ponekim se djelima uočavaju autoričina vjerska nagnuća. Djela je objavljivala i pod pseudonimom Nevenka u časopisu Neven[4]. Prozna djela i druge radove, objavljuje i u mnogim drugim listovima, časopisima i drugoj periodici, kao što su Bunjevačke novine, Bunjevački kalendar, Glasnik Jugoslovenskog profesorskog društva, Književni sever, Misao, Vardar, Zemljodilski kalendar i inima. Rukopisi Mare Malagurski-Đorđević nastali do 1941. godine uništeni su u vrijeme bombardiranja Beograda, primjerice povijesno-psihološki roman znakovita naslova - Ničiji, zatim pripovijest Pajica Kantorov, te bogata, brižno sakupljana etnografska građa o bunjevačkim Hrvatima.

Jedna je od spisateljica proze koji su ranije pošli tragom socijalne literature, a koje su se opredijelile za ratne i poratne teme, interpretaciju svojih ratnih dogodovština i poratnih zbivanja.[5] Nakon Drugoga svjetskog rata objavljuje u časopisu Savremenik. Svojim djelima Mara Malagurski-Đorđević zastupljena je u antologiji proze bunjevačkih Hrvata iz 1971., sastavljača prof. Geze Kikića, u izdanju Matice hrvatske. Izrazita je predstavnica ženskog pisma u (pred)feministički orijentiranim književnim djelima vojvođanskih Hrvata, zajedno s pričama i romanima koje su napisale Marica Vujković, Jasna Melvinger i Mara Švel-Gamiršek.[6], istaknuo je književnik Milovan Miković, razmatrajući spisateljski postupak u romanu Bezdan Željke Zelić.

Djela

  • Bunjevački običaji u slikama, 1927.
  • Vita Đanina i druge pripovetke iz bunjevačkog života, 1933. (njeno najcjenjenije djelo)
  • Stara bunjevačka narodna nošnja i vez, 1940.
  • Bunjevka o Bunjevcima, 1941.

Nagrade

  • nagrada Srpske kraljevske akademije nauka i umetnosti 1933. za zbirku pripovjedaka Vita Đanina
  • orden sv. Save 5. stupnja
  • orden Bijelog orla 5. stupnja
  • ruski Crveni križ
  • križ ruskih ratnih invalida
  • nagrada Cvijeta Zuzorić 1928., za pripovjetku Vita Đanina[7]

Izvori

  1. Hrvatska enciklopedija: Đorđević-Malagurski, Mara, pristupljeno 27. ožujka 2015.
  2. Antologija proze bunjevačkih Hrvata
  3. http://imehrvatsko.net/profile/mara_djordjevic-malagurski
  4. (srp.) Subotičke Sva je prirodna i istinita
  5. Klasje naših ravni Lazar Razora, Suvremena književnost Hrvata u Vojvodini - gledana iz još jednog počela, br.1-2/2002.
  6. Hrvatska riječ Ukazivanje na kršćanske vrednote (Željka Zelić o svom romanu)
  7. Hrvatski leksikon, A-K, 1996., članak Mara Đorđević-Malagurski, str. 316
  • Geza Kikić, Antologija proze bunjevačkih Hrvata, Matica Hrvatska, Zagreb, 1971.
  • (srp.) Subotičke Mara je posećivala dvor

Vanjske poveznice


Nedovršeni članak Mara Đorđević Malagurski koji govori o hrvatskom književniku iz Vojvodine treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.