Ludvig II. Oton Bavarski (München, 25. kolovoza 1845. — jezero Starnberg kraj Münchena, 13. lipnja 1886.), bavarski kralj od 1864. do 1886. godine, najstariji sin Maksimilijana II. iz dinastije Wittelsbacha. U prusko-austrijskom ratu 1866. ratovao je protiv Pruske, a u francusko-pruskom ratu (1870.-1871.) stao je na stranu Pruske i Bismarcka.[1] Godine 1871. priključio je svoje zemlje novoosnovanom Njemačkom Carstvu.
Zbog duševne bolesti, uklonjen je s prijestolja 1886. i zatočen te je uskoro umro, vjerojatno počinivši samoubojstvo.[2]
Bio je poznat kao pokrovitelj glazbenika Richarda Wagnera i po gradnji mnogobrojnih dvoraca od kojih je najpoznatiji Neuschwanstein izgrađen 1869. godine.
Bilješke
Literatura
- Opća enciklopedija, sv. V, JLZ, Zagreb, 1979.
Vanjske poveznice
Prethodnik: | Bavarski kralj | Nasljednik: |
Maksimilijan II. Josip (1848.–1864.) | Oton I. (1886.–1912.) |
Nedovršeni članak Ludvig II. Bavarski koji govori o vladaru treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.