Ljudski genom
Ljudski genom je potpuni skup svih genskih informacija u ljudskoj vrsti (Homo sapiens sapiens). Sadržana je u sekvencijama DNK unutar 23 kromosomska para u staničnoj jezgri i u maloj molekuli DNK koja se nalazi unutar mitohondrija. Ljudski genom obuhvaća i gene DNK koje kodiraju proteine i nekodirajuću DNK. Haploidni ljudski koji se nalaze u jajnim i stanicama spermija) sastoje se od tri milijarde baznih parova DNK, dok diploidni genom koji se nalazi u somatskim stanicama ima dvostruko više DNK. Postoje signifikantne razlike među između genoma unutar pripadnika ljudske vrste (0,1%), to je mnogo manje nego razlike između ljudske vrste i njihovih najbližih primatskih srodnika, čimpanza (oko 4%[1]) i bonoba.
Početak kartiranja ljudskog genoma sežu u 1986. godinu.[2] Projekt humanog genoma započet je 1990. godine.[3]
Ljudska mitohondrijska DNK prvi je znatni dio ljudskog genoma koji je sekvenciran.[4]
Referencije
- ↑ • Nepoznat parametar:
issue
• Parametarpmidnije dopušten u klasijournal
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametardatenije dopušten u klasijournal - ↑ Mrežni udžbenik iz Genetike, prof. dr. sc. Mirjana Pavlica
- ↑ Mrežni udžbenik iz Genetike, prof. dr. sc. Mirjana Pavlica
- ↑ Vaše gensko podrijetlo | Vijesti | Moje zdravlje. Kolumnist: Sanja Bastić Ban