Ljubičasta kruščika
Ljubičasta kruščika | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Tracheophyta |
Razred: | Liliopsida |
Red: | Asparagales |
Porodica: | Orchidaceae |
Rod: | Epipactis |
Vrsta: | E. purpurata |
Dvojno ime | |
Epipactis purpurata Sm. |
Ljubičasta kruščika (purpurna kruščika; lat. Epipactis purpurata) je europska vrsta orhideja, a pripada redu Asparagales. Raste od visine morske obale do 1000 metara nadmorske visine u sjenovitim listopadnim šumama. Prirodno raste u mediteranskom području (Italija, Grčka, Hrvatska, Srbija[1]) i na području Alpa (Njemačka i Švicarska) a distribucijom i oprašivanjem prenesena je i u Baltičke zemlje, Francusku i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Građa
Ljubičasta kruščika naraste 20-80 cm visine. Stabljika joj je čvrsta i ljubičasta, a po njoj je biljka i dobila ime. Njezinih 4-10 listova obavijaju stabljiku, jajasta su oblika. Dugi su 5-10, a široki 2–5 cm. Cvat je 5–30 cm dug s puno žučkastozelenih cvjetova. Vanjski listići ocvijeća su jajastolancenasti, na vrhu zašiljeni i 10–12 mm dugi. Unutarnji listići ocvijeća znatno su kraći. Medna usna je 8–10 mm duga i dvodijelna. Hipohil ima oblik zdjele. Izvana je zelenobijele boje, dok je unutra crvenkastoljubičast. Ephil je oblika srca, 4–5 mm dug i 5 mm širok, nagore je zaokrenut i bijelih je rubova. Cvate od sredine srpnja do konca rujna.
Genetika
Ljubičasta kruščika ima dva para kromosoma, a svaki par sadržava 20 kromosoma (2n=40).
Ekologija
Ljubičasta kruščika pojavljuje se u različitim tipovima šuma, osobito u europskim bukovim šumama i šumama s dominantnom jelom i smrekom na vlažnom tlu. Pedološki kruščika raste uglavnom na vlažnim i blago kiselim tlima. Zbog svoje male ovisnosti o fotosintezi može se naći i u sjenovitim šumama, pa tako mogu rasti i u gustim borovim šumama. Pošto borove šume ne odgovaraju mnogo niskom raslinju prava je rijetkost postojanja neke biljke u području takve šume. Osim ljubičaste, postoji i srodna Bijela kruščika, koja je također otporna na kiselija tla.
Biljne zajednice u kojima raste ljubičasta kruščika:
- bukova šuma
- hrastova šuma
- grabova šuma
- sjenovite borove šume
- crnogorične šume
Prisutnost
Ljubičasta kruščika prirodno raste na Mediteranskom području (Italija, Hrvatska, Grčka) i na području Alpa. Oprašivanjem i distribucijom ljubičasta kruščika može nači na Baltiku (Litva, Danska [2]), u Francuskoj, Bugarskoj i Moldaviji. Pošto je otporna i na kiselo tlo i na hladnoću uspjela se održati i u Ujedinjenom Kraljevstvu [3] . Prema nekim izvorima viđena je i na Kavkazu.
Njemačka
Ljubičasta kruščika najrasprostranjenija je u Hessenu, Saarlandu, Baden-Württembergu i Thüringenu. U drugim njemačkim saveznim pokrajinama znatno je rjeđa. U cijeloj Njemačkoj ljubičasta kruščika je zakonom zaštićena biljka, a zahvaljujući strogim mjerama zaštite nije ugrožena.
Literatura
- Dr. fra Mario Crvenka, Hrvatske orhideje - slikovnica izabranih kaćuna, str. 32-33, Inmedia, Zagreb, ožujak 1999., ISBN 953-96916-2-1
- AHO (Hrsg.): Die Orchideen Deutschlands. Verlag AHO Thüringen Uhlstädt - Kirchhasel, 2005., ISBN 3-00-014853-1
- Die Farn- und Blütenpflanzen Baden-Württembergs. Band 8, Seite 303. Verlag Eugen Ulmer, Stuttgart, 1998., ISBN 3-8001-3359-8
Izvori
- ↑ V. Djordjevic, G. Tomovic, D. Lakucis (2010). "EPIPACTIS PURPURATA SM. (ORCHIDACEAE) – A NEW SPECIES IN THE FLORA OF SERBIA". Arch. Biol. Sci., Beograd 62 (4): 1175–1179. http://serbiosoc.org.rs/arch/VOL62/SVESKA_4/35%20-%20Djordjevic.pdf
- ↑ Signe Frederiksen et al., Dansk flora, str. 117. 2. poglavlje, Gyldendal 2012. ISBN 8702112191.
- ↑ J. Williams, A. Williams, N. Arlott (1978): A Field Guide to the Orchids of Britain and Europe. ISBN 0002193140.