 |
Predloženo je da se ovaj tekst uklopi u članak Libertarijanizam. (Rasprava) |
Libertarijanizam (slobodarstvo, liberterstvo) politička je filozofija koja zastupa stanovište da bi pojedinci trebali biti slobodni da čine što god žele sa sobom i svojom imovinom sve dok ne ugrožavaju istoimenu slobodu ostalih.
Postoje dvije vrste libertarijanaca. Jedni drže za temeljnu postavku da svako djelovanje među ljudima mora biti dobrovoljno i usuglašeno. Oni tvrde da je potezanje za silom protiv druge osobe ili njene imovine, pri čemu se pod "silom" podrazumijeva upotreba fizičke sile, prijetnja takvom silom, ili činjenje ili nalaganje prijevare protiv nekoga tko nije potegao za fizičkom silom, prijetnjom silom ili prijevarom, povreda tog načela (mnogi od njih su individualistički anarhisti ili anarho-kapitalisti). Druga vrsta libertarijanaca potiče iz posljedične ili pogodnosne točke gledišta. Umjesto moralnih zabrana potezanja za silom, oni podržavaju ograničenu vladu koja se koristi minimalnom količinom uvodne sile (poput propisivanja i prikupljanja poreza kako bi osigurala neka javna dobra poput obrane i puteva, kao i izvjesna minimalna regulacija), jer vjeruju da je ona neophodna kako bi se osigurala najveća sloboda pojedinaca (ovo su minarhisti). Libertarijanci se ne protive korištenju sile kao odgovor na već počinjen napad poput nasilja, prijevare ili povrede prava drugoga. Libertarijanci daju prednost etici samoodgovornosti i oštro se protive socijalnoj državi, jer vjeruju da je prisiljavanje nekoga da pruža pomoć drugima etički pogrešno, u krajnjem slučaju kontraproduktivno, ili pak i jedno i drugo.