Leptothyrsa
| Leptothyrsa | |
|---|---|
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Sapindales |
| Porodica: | Rutaceae |
| Potporodica: | Zanthoxyloideae |
| Tribus: | Galipeeae |
| Podtribus: | Galipeinae |
| Rod: | Leptothyrsa Hook.f. |
| Vrsta: | L. sprucei |
| Dvojno ime | |
| Leptothyrsa sprucei Benth. & Hook.f. | |
Leptothyrsa je monotipski biljni rod iz porodice rutovki. Jedina je vrsta L. sprucei, drvo iz tropske Južne Amerike. Opisan je 1862.[1]
Etimologija
Grčki prefiks lepto- znači „tanak, vitak, uzak”, a thyrsos odnosno lat. thyrsus označava tirsu, vrstu razgranjenog cvata. Zato Leptothyrsa otprilike znači „vitka/uska tirsa”, vrlo vjerojatno prema karakterističnom uskom izduženom cvatu.[2]
Morfologija
Leptothyrsa Hook.f. monotipski je rod rutovki (Rutaceae) iz podtribusa Galipeinae. Jedina prihvaćena vrsta je Leptothyrsa sprucei Benth. & Hook.f., opisana zajedno s rodom 1862. u djelu Genera Plantarum 1: 284. Rod je južnoamerički, a vrsta prirodno raste u sjevernom Brazilu, Kolumbiji, Peruu i Venezueli, uglavnom u vlažnim tropskim šumama. U Kolumbiji je zabilježena u Amazoniji i području Gvajanskog štita, na približno 100–350 m nadmorske visine.
Biljka je malo, vitko stablo ili grmoliko stabalce, uglavnom s jednostavnim nerazgranjenim deblom i bjelkastom korom. Listovi su naizmjenični, jednostavni i cjelovitog ruba, zbijeni prema vrhu stabljike. Veliki su, gotovo sjedeći, obrnuto jajasto-lancetasti do duguljasti, kožasti i mogu dosegnuti približno 30–70 cm duljine. Osobito je upadljiva nervatura: brojne gotovo usporedne sekundarne žile povezuju se neposredno uz rub lista.[3]
Cvat je uzak i izdužen, nalik grozdu ili uskoj metlici, na vitkoj stapci koja je često dulja od samog cvatućeg dijela. Cvjetovi su razmjerno veliki, bijeli, na cvjetnim stapkama i četveročlani. Čaška je čašasta, pri vrhu gotovo odrezana i nejasno četverozuba. Latice su u srednjem dijelu međusobno srasle u cjevasto vjenčiće, dok su im slobodni vrhovi lancetasti, rašireni i u pupu valvatni.[3]
Prašnika je 4; niti su slobodne, gole i končaste, a antere gotovo linearne i dulje od niti. Nektarijski disk je vrčast i okružuje spljoštenu, četverorežnjevitu odnosno četveropretinčastu plodnicu. Vrat tučka kratak je, a njuška četverorežnjevita. Pri dozrijevanju obično se razvije samo jedan ili dva karpela; oni su duguljasti, kožasti, poprečno naborani, otvaraju se s dva zaklopca i sadrže po jednu sjemenku.[3]
Vrsta je zanimljiva i po kemijskom sastavu. Iz grančica i listova izoliran je 3-hidroksirutaekarpin, indolopiridokinazolinski alkaloid koji je u tom istraživanju opisan kao novi prirodni spoj. U istom materijalu pronađeni su i furanokumarini 8-metoksipsoralen, 5-metoksipsoralen, imperatorin i izoimperatorin, zatim flavonoidni glikozid afzelin te clematine i cnidioside B. Struktura 3-hidroksirutaekarpina određena je primjenom NMR spektroskopije.[4]
Izvori
- ↑ Kew, pristupljeno 14. kolovoza 2026.
- ↑ A Grammatical Dictionary of Botanical Latin, pristupljeno 12. kolovoza 2026.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 Flora of Peru, pristupljeno 14. kolovoza 2026.
- ↑ Indolopyridoquinazoline alkaloid from Leptothyrsa sprucei, pristupljeno 14. kolovoza 2026.