Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Lazarevo (Banja Luka, BiH)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Lazarevo
Entitet Republika Srpska
Općina/Grad Banja Luka
Crkva "Lazarica"

Lazarevo (ćirilično: Лазарево, nekada Budžak) je naselje u sastavu općine Banja Luka, RS, BiH. Razdijeljeno je u dvije mjesne zajednice:

  • Lazarevo 1
  • Lazarevo 2.

Zemljopisni položaj

Lazarevo je naseljeno mjesto u sjevernom dijelu Banjaluke. Seže od Kumsala do Derviša i od obale Vrbasa, do Novakovića, Drakulića i Petrićevca.

Stanovništvo

Prije 90-ih naselje Lazarevo bilo je podijeljeno na četiri mjesne zajenice. Prema Popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991., ovo naselje je imalo 15.786 stanovnika. Od toga 8.642 ili 54,7% Srbi, 1068 ili 6,7% muslimani, 2913 ili 18,4% Hrvati, 2309 ili 14,62 Jugoslaveni i 854 ili 5,4% ostali.[1]

Povijest

Prvobitno naselje Budžak (današnje Lazarevo) bilo je smješteno uz obalu Vrbasa, podalje od prilaznog puta Banjaluci sa sjeverne strane. To je područje Šeginog puta i dijela Predgrađa. Na istom prostoru 1864. godine postojalo je neznatno budžačko selo sa šest domaćinstava i pedeset članova. Lipovci su na spomenutom području živjeli i prije spomenutog vremena. Biskup fra Pavo Dragičević 1741. godine nalazi u Motikama porodicu Bartola Lipovca s pet članova. Tada su Motike još uvijek bile velike i pružale se do budžačkih ravni. S druge strane, koncem 18. stoljeća nalazimo ih u Mađiru. Za župnikovanja fra Josipa Valentića u Banjaluci (1785-1786) drugi sveštenik bosančicom je zapisao u matici krštenih: "Ja fra Stipan Gutić od Travn(ika) krs(tih) Iliu s(ina) Petra Lipovca iz Magira..." U 19. stoljeću u Budžak doseljavaju Pavlovići, koji s drugim naseljenicima formiraju Pavlovića put. Ti novi stanovnici Budžaka ne grade svoje domove uz gradišku cestu, tako da je potkraj turske vladavine prostor uz tu saobraćajnicu bio pust i nenaseljen. Ljudi su se osjećali sigurniji u naseljima koja su smještena podalje od glavnih putnih pravaca.

U vremenu austrougarske uprave Budžak se počeo vezivati uz gradišku cestu. Godine 1879. dolaze č. sestre Predragocijene krvi i nastanjavaju se na "Pjesku", s druge strane spomenute saobraćajnice. Tada se od Zalužana trasira pruga kroz Derviše i budžačku ravnicu. U trokutu između starog Budžaka uz Vrbas, novijeg s doseljenicima bliže gradiškoj cesti i Kumsala gradi se željeznička stanica koja na austrijskim kartama nosi naziv Vorstadt. Stanica je smještena u međuprostoru Budžaka i Kumsala, zahvatajući i njihove naseljene dijelove. Uz stanicu formira se naselje, koje je jednim dijelom smješteno na području Budžaka, ali se ne uklapa u postojeće, nego čini novo naselje Predgrađe.


Tako se željeznička stanica dijelom uvlači između starog i novog dijela Budžaka. Noviji dio naselja formira se oko Pavlovića puta, paralelnog puta koji vodi u Trapiste i uz gradišku cestu. Ovo postaje značajniji dio naselja. Istovremeno se naselje širi ravnicom između ceste i pruge. To je period kada se trapističko imanje širi na Budžak. Vlasništvo samostana "Marija Zvijezda" postaje prostrani kompleks ravnog zemljišta između pruge i Vrbasa, te Plavnice na Širokoj rijeci.

Galerija

Izvori

  • Knjiga: Brošura - Socijalna karta Grada Banjaluka, Izdavač: JU "Centar za socijalnu skrb" Banjaluka, 2008., i Nevladina udruga "Udružene žene" Banja Luka

Unutarnje poveznice



Nedovršeni članak Lazarevo (Banja Luka, BiH) koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.