Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Laslov

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Ovaj članak ili dio članka, djelomično ili uopće nije preveden s mađarskog jezika.
Slobodno pomozite u prijevodu vodeći računa o stilu i pravopisu. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika.

Laslov [1] (mađ. Szentlászló, nje. Senglasl) je selo u južnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 14,06 km četvornih.

Ime

Ime je dobilo prema ugarskom kralju Ladislavu I. (mađ. Laszlo).

Zemljopisni položaj

Selo se pruža u smjeru sjever-jug.

Nalazi se na 46° 9' sjeverne zemljopisne širine i 17° 50' istočne zemljopisne dužine. Rašađ je 4,5 km zapadno, Gospojinci su 1 km sjeverno, Mamelik je 2,5 km istočno, Ibaba je 6 km istočno, Almáskeresztúr je 5 km jugoistočno, Možgov je 1,5 km južno, a Suliman je 1 km jugozapadno. Sjeverozapadno od sela se nalazi zaštićeni krajolik Želic. Uz samo to zaštićeno područje se nalazi naselje Kisszentlászló ("Mali Laslov").

Upravna organizacija

Upravno pripada Sigetskoj mikroregiji u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7936.

Povijest

U prvoj polovici 18. stoljeća, selo je bilo mješovitog sastava: u njemu su živjeli Mađari i Hrvati. 1774. i 1784.-1792. u ove krajeve su doseljeni Nijemci.

Nijemci su bili brojni i 1930-ih. Bilo ih je 751, a Mađara 105. Nakon 2. svjetskog rata njih 160 je preseljeno u DR Njemačku. Njihovo mjesto su zauzele osobe iz Našica u Hrvatskoj (ondašnja Jugoslavija) i Naszvada u ČSSR-u.

Stanovništvo

Laslov ima 878 stanovnika (2001.). Većina su Mađari, a manjinsku samoupravu imaju Nijemci, koji čine 2%. Rimokatolika je preko 80%, a kalvinista je oko 5%.

Izvori

  1. Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj,
    1. Preusmjeri Predložak:PDF

Vanjske poveznice